Odbrojavanje do uvođenja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj ušlo je u završnu fazu. Prvi pozivi za liječničke preglede već su stigli na adrese mladića u Dalmaciji, a s njima su se otvorila i brojna pitanja koja nadilaze puku vojnu logistiku. Među najglasnijima su ona koja stižu iz redova srpske manjine u Hrvatskoj, ali i od obitelji koje su se nakon rata vratile u zemlju.
Veritas pod opsadom upita: “Odnosi li se to i na naše sinove?”
Savo Štrbac, osnivač dokumentacijskog centra “Veritas”, potvrdio je medijima kako mu se od trenutka izglasavanja vojnog osposobljavanja u Saboru javlja velik broj “Krajišnika”. Glavna briga roditelja je jasna: moraju li njihovi sinovi, koji uz srpsko imaju i hrvatsko državljanstvo, u ožujku obući uniformu Oružanih snaga RH?
Pravila Ministarstva obrane (MORH) po tom su pitanju vrlo precizna, ali u trenutnim geopolitičkim okolnostima regije – prilično neumoljiva za one s dvojnim državljanstvom.
Rupa u zakonu: Kako se osloboditi obveze?
Prema važećim propisima, postoje jasni kriteriji po kojima se netko može osloboditi vojnog roka u Hrvatskoj:
Medicinski razlozi: Osobe ocijenjene nesposobnima. Kaznena evidencija: Pravomoćno osuđeni na zatvorske kazne ili oni pod kaznenim postupkom. Priziv savjesti: Ustavna kategorija koja omogućuje civilno služenje.
Regulirana obveza u inozemstvu: Upravo je ova stavka ključna za osobe s dvojnim državljanstvom.
Zakon, naime, kaže da se obveze oslobađaju oni koji su vojni rok već regulirali u državi drugog državljanstva. Međutim, Štrbac upozorava na paradoks: Hrvatska je trenutno jedina zemlja na prostoru bivše SFRJ koja uvodi obvezni vojni rok.
“Osobe s dvojnim državljanstvom obvezu mogu regulirati u državi u kojoj žive, ali problem nastaje tamo gdje vojni rok ne postoji. Budući da ga ni Srbija ni druge susjedne zemlje trenutno nemaju, ti mladići nemaju gdje ‘regulirati’ obvezu kako bi bili oslobođeni one u Hrvatskoj”, ističe Štrbac.
Administrativna obveza bez iznimke
To u praksi znači da su svi mladići koji se u evidencijama vode kao hrvatski državljani, bez obzira na to što imaju i srpsko državljanstvo ili žive na relaciji između dviju država, zakonski dužni odazvati se pozivu MORH-a.
Dok prvi ročnici u Dalmaciji već obavljaju preglede, jasno je da će uvođenje vojne obveze otvoriti i niz pravnih bitaka, pogotovo u slučajevima mladića koji su hrvatsko državljanstvo stekli “prirođenjem” ili su godinama živjeli izvan sustava RH. Za sada, poruka iz Zagreba je jasna: zakon se primjenjuje na sve državljane pod istim uvjetima.