Proizvodnja jabuka, iako i dalje najzastupljenija, lani je bila ozbiljno pogođena vremenskim nepogodama. Od ukupno 69.000 tona, čak dvije trećine završilo je u industrijskoj preradi, zbog oštećenja od mraza i suše.
Uvoz voća i povrća premašio 670 milijuna eura
Hrvatska je tijekom 2023. godine uvezla voća i povrća u vrijednosti od više od 670 milijuna eura, što je 14% više nego godinu prije. Istodobno, domaća proizvodnja stagnira ili opada, unatoč brojnim strategijama i milijunskim potporama.
Izvoz voća i povrća dosegao je 225 milijuna eura, no taj iznos umjetno povećavaju proizvodi koje Hrvatska ne uzgaja – poput banana, kokosa, datulja i ananasa. Posebno je zabrinjavajuće stanje u proizvodnji mandarina, gdje je prošlogodišnji prinos pao na svega 30.000 tona, što je dvostruko manje u odnosu na neke prethodne godine.
Povrće: rast potrošnje, pad samodostatnosti
Potrošnja povrća u Hrvatskoj raste i sada iznosi više od 102 kilograma po stanovniku, no sve manje toga dolazi s domaćih polja. Prošle smo godine proizveli 190 tisuća tona povrća, no i dalje smo u deficitu od 220.000 tona, jer uvozimo gotovo 280 tisuća tona.
Konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić upozorava da je samodostatnost pala na svega 48,5%, a kod krumpira na 46,8%. Istovremeno, za vlastite potrebe Hrvatska koristi tek 8200 ha obradivog zemljišta za povrće, dok bi za stabilnu opskrbu bilo potrebno još najmanje 10.000 ha, piše Večernji.
Posebno je istaknula i nelogičnosti u sustavu potpora, gdje se još uvijek ne raspisuju natječaji za ulaganja u zaštićene prostore u povrtlarstvu – staklenike i plastenike. Pozitivna iznimka je projekt u Virovitičko-podravskoj županiji gdje se uskoro planira 8000 ha pod navodnjavanjem.
Nemamo ni dovoljno jabuka
Proizvodnja jabuka, iako i dalje najzastupljenija, lani je bila ozbiljno pogođena vremenskim nepogodama. Od ukupno 69.000 tona, čak dvije trećine završilo je u industrijskoj preradi, zbog oštećenja od mraza i suše. Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski tvrdi da je samodostatnost u jabukama pala ispod 30%.
„Prije 15 godina proizvodili smo do 150.000 tona jabuka, sada jedva 30.000 za konzumaciju. Sve ostalo je uvoz, i to po dampinškim cijenama koje ruše domaće proizvođače“, upozorava Ledinski.
Zastarjele politike, birokracija i kašnjenje potpora
Ledinski također kritizira lošu provedbu politika: Agencija umanjuje poticaje, savjetodavne službe ne funkcioniraju, a nema regionalizacije proizvodnje. Voćke se, kaže, i dalje sade na područjima podložnima mrazu, dok se školski programi opskrbe voćem provode kroz uvoznike bez vlastite proizvodnje.
„Ako se ovako nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez voćnjaka. Imamo manje trešanja, šljiva, krušaka… I kad napokon krene sezona domaćeg voća, trgovine su već pune uvoznog iz Španjolske i Grčke“, upozorava.
Ključne brojke:
670 mil. € – uvoz voća i povrća u 2023.
220.000 tona – godišnji manjak u proizvodnji povrća
48,5% – samodostatnost u povrću
<30% – samodostatnost u jabukama 33,2 mil. € – vrijednost uvoza krumpira 8000 ha – nova površina pod navodnjavanjem u Virovitičko-podravskoj, piše N1.