Zašto je konačno srezano financiranje Novosti – i zašto nije još i više?

Piše: Dražen Prša

Veliku buku izazvala je odluka o smanjenju državnih sredstava tjedniku Novosti, glasilu Srpskog narodnog vijeća. Financijska sredstva smanjena su za 35 posto – sa 600.000 na 400.000 eura. Premda to i dalje nije mali iznos, reakcije iz redakcije Novosti bile su burne, gotovo dramatične. Kukaju kako je riječ o “političkoj odmazdi”, jer su navodno “nezavisni manjinski medij”, iako im djelovanje i sadržaj govore upravo suprotno.

Ali krenimo redom. Novosti se već godinama predstavljaju kao medij srpske manjine u Hrvatskoj. No ono što objavljuju daleko nadilazi tu ulogu. Umjesto promicanja kulturne autonomije i međunacionalne tolerancije, ovaj tjednik sustavno vrijeđa temelje hrvatske države, Domovinski rat, hrvatske branitelje i institucije u koje hrvatski građani imaju najveće povjerenje – vojsku, policiju, Katoličku Crkvu. Povrh svega, Novosti su postale platforma za izrazito lijevu ideološku agendu, često serviranu s podsmijehom, sarkazmom i uvredama.

Primjeri su brojni. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, Gojko Šušak, general Janko Bobetko – sve su to imena koja se u Novostima redovito opisuju na izrazito negativan, često i podrugljiv način. Hrvatski branitelji i dragovoljci izloženi su diskvalifikacijama. Čak se i postrojbe HOS-a nazivaju neprimjerenim terminima, premda su sudjelovale u obrani Hrvatske.

Kad pogledamo koliko Novosti primaju iz proračuna, slika postaje još mučnija. U 2024. godini primili su gotovo milijun eura – 610.000 eura od Savjeta za nacionalne manjine i gotovo 390.000 eura od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Financirani su dakle iz džepova hrvatskih poreznih obveznika – građana koje u svojim tekstovima redovito vrijeđaju i ismijavaju.

I nije ovo subjektivna ocjena. Detaljna analiza udruge U ime obitelji iz 2023. godine pokazala je da Novosti ne samo da krše osnovne uvjete za dodjelu sredstava – oni svojim djelovanjem zapravo izravno podrivaju one vrijednosti koje bi trebali štititi. Novac koji bi trebao služiti očuvanju kulturnog identiteta manjina koristi se za političku promidžbu lijevih stranaka poput SDP-a, Možemo i SDSS-a, dok se stranke desnog spektra poput HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta sustavno demoniziraju.

Kritike nisu došle samo iz građanskih udruga. Izv. prof. dr. sc. Boris Havel i Krešimir Čokolić, predsjednik Hrvatskih novinara i publicista, jasno su ukazali da je djelovanje Novosti destruktivno i društveno štetno. Novinari tog tjednika ne djeluju s pozicije manjinske odgovornosti, već kao militantni aktivisti jedne ideološke frakcije, koristeći platformu koju im daje država – i plaćaju je svi građani.

Najsporniji aspekt je, međutim, formalno-pravni. Kriteriji za dodjelu sredstava nacionalnim manjinama jasno navode da se ne smiju financirati političke djelatnosti. Ipak, Novosti redovito sudjeluju u predizbornim i političkim kampanjama – ne izravno, već kroz uređivačku politiku koja sustavno favorizira lijevu političku opciju i demonizira sve što je konzervativno, desno ili nacionalno.

Zato je ovo rezanje sredstava dobrodošao potez, ali još uvijek nedovoljan. Umjesto da se diskutira o tome je li Novostima srezano “previše”, prava bi rasprava trebala biti: zašto ih uopće još financiramo? I zašto se drugi manjinski mediji, koji zbilja rade na promicanju kulture i dijaloga, ne financiraju barem upola toliko?

U pluralnom društvu mediji moraju biti slobodni, ali ako žele biti slobodni – neka budu i financijski neovisni. Ako Novosti žele biti lijevi politički tjednik, neka budu. Ali onda neka taj račun plati njihova publika, a ne hrvatski građani.

Hoće li Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava nastaviti dijeliti novac iz proračuna mimo zakonskih kriterija? To je pitanje za državne institucije. A za porezne obveznike ostaje samo ogorčenost – jer nitko ne voli kad ga se vrijeđa za njegov vlastiti novac.

Podijeli objavu