Za jedne je to dvije kave manje mjesečno, za druge tek pokoja kuna razlike na računu. Ali za 220 tisuća hrvatskih umirovljenika, koji preživljavaju s manje od 400 eura mirovine, devet eura mjesečno znači – manje hrane na stolu. Upravo toliko će, prema Vladinim izračunima, narasti prosječni računi za struju i plin od listopada do siječnja.
Od 1. listopada plin će biti skuplji četiri eura, od 1. studenoga struja tri eura, a od siječnja još dva. Zajedno devet eura – gotovo nezamjetno onima koji imaju prosječna ili visoka primanja, ali itekako osjetno onima kojima je svaka kovanica važna. Vlada pritom naglašava da subvencije i dalje postoje, no u manjem opsegu, pa će uštede biti prepolovljene.
Devet litara mlijeka ili tri autobusne karte
Kada se devet eura prevede u stvarni život, priča izgleda drugačije. Za taj se iznos, prema popisu artikala s ograničenim cijenama, može kupiti devet litara mlijeka, pet litara suncokretovog ulja, šest kilograma kruha ili 69 kajzerica.
„Kad dođe mirovina, prvo platiš režije i lijekove. Ostatak se rastegne. Devet eura za mene znači manje mlijeka i manje kruha u kući. Sitnica za nekoga, ali ja to osjećam svaki mjesec“, govori gospođa Marija (74) iz Zagreba, koja živi sama u stanu u Dubravi.
„Ja si računam ovako – devet eura, to su tri autobusne karte do bolnice i nazad. Znači, ili račun ili pregled kod doktorice. Nek’ netko mlađi kaže da to nije puno, ali meni je to odluka između zdravlja i struje“, dodaje Katica (69) iz Karlovca.
Vlada tvrdi – mirovine rastu
Premijer Andrej Plenković u utorak je predstavio deveti paket mjera pomoći, vrijedan 175 milijuna eura. Podsjetio je da je mirovine nedavno uskladio za 6,48 posto – jedno od najvećih povećanja od 1999. godine – te da će prosjek do kraja godine s tzv. trinaestom mirovinom premašiti 700 eura, a do kraja mandata 800 eura.
No, umirovljeničke udruge odgovaraju: to je tek nominalni rast. „S današnjih 690 eura možete kupiti jednako kao s 390 eura prije deset godina“, tvrdi Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ). „Kupovna moć se nije popravila ni za cent. A ako prosječna plaća ode na 1700 eura, a mirovina na 800, to znači da ćemo i dalje biti na 40 posto, uvijek u istom začaranom krugu.“
„Za mlade možda sitnica, za nas previše“
U Vinkovcima smo sreli gospodina Ivana (81), bivšeg željezničara. „Meni i ženi penzija dođe oko 720 eura zajedno. Kad platimo režije i lijekove, ostane možda 200 eura za hranu i ostalo. Devet eura više – to je tjedna hrana za nas dvoje. Neka premijer kaže da to nije puno, ali za nas je ogromno.“
„Za mlade možda sitnica, ali za nas je to previše“, ubacuje se gospođa Ljubica (77) iz Osijeka. „Mirovine rastu, a cijene uvijek brže. Tako je cijeli život. Nije problem kad si mlađi pa zaradiš još negdje. Ali kad si star, bolestan i nemoćan, onda je tih devet eura razlika između frižidera punog ili polupraznog.“
Mala brojka, velika priča
Za Vladu su devet eura brojke u tablici, dio makroekonomskih izračuna i financijskih planova. Za stotine tisuća umirovljenika, to je devet litara mlijeka, tri autobusne karte, ili odluka treba li odgoditi pregled jer račun stiže na naplatu.
I dok politika obećava bolju budućnost i više mirovine, svakodnevica starijih svodi se na jednostavnu matematiku: što se još može kupiti, a čega se mora odreći.
Nacionalnoplus/Majda Namačinski