Kad se već u Hrvatskoj ne proizvodi bogznašto drugo, barem “proizvodnja” političkih stranaka i nezavisnih lista ne jenjava. Štoviše, rijetko kad podbaci. Ova je godina u tom smislu bila iznadprosječna: u Registar političkih stranaka upisano je čak 19 novih političkih subjekata, iako je jedan od njih u rekordnom roku i ugašen. No brojke su tek prvi sloj priče – ono što je zanimljivije jest kada su te stranke osnovane.
Gotovo sve – u prvoj polovici godine.
Nije to, naravno, slučajno. Godina lokalnih izbora tradicionalno je vrijeme političkog buđenja, osobnih ambicija i kratkoročnih projekata s jasnim rokom trajanja. U takvim godinama osnivanje novih stranaka i osobito nezavisnih lista doseže vrhunac. Pa je tako od ukupno 60 stranaka osnovanih u posljednjih pet godina, njih 35 – više od polovice – registrirano upravo u izbornim godinama. U 2021. bilo ih je 17, ove godine 18. Ni 2024. nije zaostajala s 15 novih stranaka, potaknuta parlamentarnim izborima, dok su u “izbornim pauzama” 2022. i 2023. zajedno osnovane tek – deset.
Formalno gledano, ove je godine upisano 19 stranaka, ali jedna – Pravi SDP, koji je proljetos uz bombastične najave osnovao odvjetnik Anto Nobilo – vrlo brzo je ugašena i izbrisana iz Registra. Nije dočekala ni lokalne izbore.
No ključna je činjenica sljedeća: sve stranke osnovane su do ljeta. Posljednja u nizu, Renato Petek – Nova snaga, registrirana je 13. svibnja, svega pet dana prije izbora. Nakon izbora osnovana je još samo jedna – Alternativa za Hrvatsku, upisana 7. srpnja. Od tada pa sve do kraja godine – potpuna tišina. Ni jedna nova stranka, ni jedna nova lista.
Redom kako su upisivane u Registar, ove su godine osnovane sljedeće političke stranke i nezavisne liste:
NL Dina Dogan (Zagreb)
NL Ivanić-Grad
Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
Sve se može (Jastrebarsko)
Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
NL Tomislava Mišetića (Osijek)
NL Vrime je (Seget Donji)
NL Pavle Kalinić (Zagreb)
NL Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
NL Bolje sutra (Zadubravlje)
NL Marija Selak Raspudić (Zagreb)
NL Servus Zagreb – Davor Bernardić
Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
NL Marko Magdić (Križ)
Istarski demokrati (Pula)
Lista za dobro mista (Murter)
Renato Petek – Nova snaga (Zagreb)
Alternativa za Hrvatsku (Zagreb)
Prema aktualnim podacima iz Registra, u Hrvatskoj su danas aktivne 163 političke stranke. Od 1990. godine ukupno ih je osnovano 419, što znači da je njih 256 u međuvremenu ugašeno, raspušteno ili izbrisano zbog neaktivnosti. Dugoročni prosjek kaže da se od osamostaljenja svake godine osniva oko 11,6 stranaka.
Geografski gledano, Zagreb je neprikosnoveni rekorder: ondje je osnovana 201 stranka. Slijede Split (23), Osijek (19), Rijeka (17), Pula (13) i Sisak (8). U nizu manjih gradova – od Čakovca i Dubrovnika do Petrinje i Zaprešića – osnivane su po tri do sedam stranaka, što pokazuje da politička ambicija nije rezervirana samo za velike centre.
U proteklom desetljeću ugašene su i neke javnosti itekako poznate stranke: Stranka Ivana Pernara, Neovisni za Hrvatsku Brune Esih, Naprijed Hrvatska Ive Josipovića te Nova ljevica, koja je prije gašenja i integracije u Možemo! bila pod vodstvom Ivane Kekin. Tu su i dvije stranke zvučnih, ali danas povijesnih imena – Komunistička partija Hrvatske i Savez komunista Hrvatske – koje više ne postoje.
A kako uopće osnovati političku stranku? Potrebno je najmanje stotinu punoljetnih hrvatskih državljana, program, statut, osnivački zapisnici i popisi tijela stranke, sve predano Ministarstvu uprave u roku od 15 dana od osnivačke skupštine. No zakon jasno povlači crtu: stranke koje u programu pozivaju na nasilno rušenje ustavnog poretka ili ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti države – neće biti upisane.
U praksi, međutim, veći je problem nešto drugo: većina novih stranaka ne ugrožava poredak – nego nestane čim prođu izbori. Zato i ne čudi da je politička scena u Hrvatskoj najživahnija u proljeće, a najtiša već na ljeto.