Zimska sezona lova na popuste u Hrvatskoj ponovno je ostavila gorak okus u ustima potrošača. Iako su izlozi oblijepljeni primamljivim postocima, stvarnost na blagajnama često je daleko od uštede. Prema najnovijem istraživanju europarlamentarke Biljane Borzan, čak 91 % domaćih potrošača izražava duboko razočaranje aktualnim sniženjima.
Manipulacija kao prodajna strategija
Glavne zamjerke kupaca nisu se promijenile godinama: netransparentno isticanje cijena i „friziranje“ iznosa neposredno prije početka akcija.
“Nabiju cijene prije sniženja pa onda snize. Jednu cijenu nađete iza, drugu naprijed, a na kasi kažu da su se zabunili”, svjedoče građani čija su iskustva postala pravilo, a ne iznimka.
Problem je i u tzv. postotnoj obmani. Borzan upozorava da trgovci masno ističu popuste od 70 %, dok u stvarnosti tek mrvice iz asortimana prate tu cijenu. Zakon je tu jasan, ali se slabo provodi: barem petina artikala morala bi biti snižena na oglašeni maksimalni postotak.
Online zamke: Sat koji kuca u prazno
Osim fizičkih trgovina, digitalno tržište preplavljeno je manipulativnim alatima. Lažni tajmeri koji odbrojavaju sekunde do kraja „neodoljive ponude“ stvaraju umjetan pritisak na kupce, tjerajući ih na brzopletu i često nepotrebnu kupnju.
Što donosi budućnost?
Dok Maja Bogović iz HGK najavljuje promjenu pravilnika koja bi uvela progresivno označavanje cijena (točan prikaz svakog koraka pojeftinjenja), udruge za zaštitu potrošača traže radikalnije poteze.
-
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar apelira na građane da koriste digitalne alate za usporedbu cijena koje privatni sektor već nudi.
-
Marina Novaković Matanić (Udruga „Korana“) traži potpunu reformu Zakona i uvođenje aplikacije putem koje bi građani mobitelom mogli izravno prijavljivati nepravilnosti Inspektoratu.
Dok sustav ne postane rigorozniji, teret opreza ostaje na kupcima. Ako ponuda zvuči predobro da bi bila istinita – u Hrvatskoj je to najčešće znak za uzbunu, a ne za vađenje novčanika.
Nacionalnoplus