HRVATSKA U OBLAKU DIMA: Ne smetaju nam ni cijene ni upozorenja, pušimo više nego ikad!

Dok se ostatak Europe trudi postati „smoke-free“ zona, Hrvati kao da tjeraju inat. Najnovije istraživanje magazina JaTrgovac i agencije Hendal donosi rezultate koji bi mogli šokirati zdravstvene djelatnike, ali i ekonomiste: unatoč drastičnim poskupljenjima i inflaciji, udio pušača u odrasloj populaciji porastao je na 36 posto.

U prijevodu, više od trećine odraslih građana svakodnevno „pali“, a taj je broj u stalnom porastu u odnosu na protekle tri godine. Čini se da je cigareta postala zadnja linija obrane od svakodnevnog stresa koju Hrvati ne daju ni pod koju cijenu.

Klasika je vječna, elektronika u padu

Iako su nas godinama uvjeravali da budućnost pripada grijačima duhana i električnim cigaretama, podaci govore drugačije. Cigarete su i dalje apsolutni vladar tržišta s nevjerojatnih 71 posto udjela među potrošačima.

S druge strane, trend „modernog pušenja“ polako gubi dah:

  • Uređaji nove generacije (IQOS, glo) pali su na 20 posto udjela.

  • Električne cigaretne bilježe pravi slobodan pad – sa 18 posto u 2023. srušile su se na svega 10 posto u ovoj godini.

  • Duhan za motanje, nekadašnja uzdanica štedljivih pušača, također je izgubio na popularnosti i stabilizirao se na 19 posto.

Novčanici krvare, ali pepeo se trese

Najveći apsurd istraživanja krije se u potrošačkim navikama. Dok je 2023. godine gotovo polovina pušača (44 %) uspijevala proći s troškom do 30 eura mjesečno, danas je takvih tek 30 posto.

Prava promjena dogodila se u „višoj klasi“ potrošnje: broj onih koji mjesečno na duhan troše do 140 eura doslovno je eksplodirao. Prije dvije godine bilo ih je 15 posto, a danas svaki četvrti pušač (27 %) ostavlja pozamašan iznos na kioscima i benzinskim postajama.

Zastrašujući podatak: Čak 59 posto konzumenata hladnokrvno izjavljuje da poskupljenja uopće ne utječu na njihovu odluku o kupnji. Cijena kutije može rasti u nebo, ali navika ostaje netaknuta.

Gdje kupujemo? Kiosk je i dalje „zakon“

Glavna adresa za kupnju ostaje kiosk (61 %), dok se benzinske postaje vraćaju u igru kao važno odredište za 41 posto potrošača. Zanimljivo je da lokalne kvartovske trgovine gube bitku – tek 19 posto kupaca tamo nabavlja svoje zalihe, što je značajan pad u odnosu na lani.

Jedina donekle pozitivna vijest u ovom „zadimljenom“ izvještaju je stabilizacija crnog tržišta. Iako je 2023. svaki osmi pušač kupovao „ispod pulta“, ove godine taj se broj zadržao na niskih 5 posto, što sugerira da su legalni kanali, usprkos cijenama, i dalje prvi izbor.

Zaključak istraživanja provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku je jasan: Hrvatska se ne odriče svog poroka. Pitanje je samo – do koje granice novčanici mogu pratiti ovaj trend rasta?

Nacionalnoplus

Podijeli objavu