Dok se u većem dijelu Bosne i Hercegovine pripremaju zastave i svečane akademije povodom Dana nezavisnosti, Republika Srpska odlučila je povući radikalan potez. Odlukom Vlade RS-a, 1. ožujka službeno je proglašen “danom žalosti” u ovom entitetu, čime je još jednom potvrđen duboki jaz u interpretaciji prošlosti i budućnosti države.
Inicijativa potekla od veterana
Odluka o proglašenju dana žalosti donijeta je na prijedlog Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, a na izravan zahtjev Boračke organizacije RS (BORS). Ministar Radan Ostojić potvrdio je da ovaj potez predstavlja odgovor na obilježavanje datuma koji u RS-u vide isključivo kao uvod u krvavi rat.
Za srpsku stranu, 1. ožujka nije dan slobode, već podsjetnik na “nelegitiman referendum o secesiji od Jugoslavije” proveden bez sudjelovanja srpskog naroda. Kao ključni argument za proglašenje žalosti, BORS navodi tadašnje ubojstvo srpskog svata u Sarajevu, što smatraju okidačem za sukobe.
Povijesni kontekst: Referendum i barikade
S druge strane, činjenice o 1. ožujku 1992. govore o masovnom izjašnjavanju građana. Unatoč opstrukcijama tadašnjeg SDS-a pod vodstvom Radovana Karadžića, na referendum je izašlo više od 63% birača, od kojih se gotovo 99% izjasnilo za nezavisnu BiH. Veliku ulogu u uspjehu referenduma imali su i Hrvati koji su masovno podržali samostalnost.
Međutim, demokratski proces brzo je zasjenjen nasiljem. I prije službene objave rezultata, paravojne postrojbe SDS-a blokirale su Sarajevo barikadama, što je bio tragični uvod u rat u kojem će živote izgubiti više od 100.000 ljudi.
Dodik: “Slave početak rata, a ne mir”
Lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, oštro je kritizirao proslavu u Federaciji BiH, koristeći platformu X (bivši Twitter) kako bi iznio svoj stav o karakteru države kojom supredsjeda.
“Ubojstvo srpskog svata i početak rata jesu za žalost. Teško je razumjeti one koji slave početak rata, a ne slave uspostavljanje mira. Ta naopaka logika najbolji je pokazatelj koliko je BiH naopaka zemlja”, poručio je Dodik.
Osim sarajevskog incidenta, u RS-u kao povode za rat ističu i događaje u Bosanskom Brodu, Sijekovcu i na Kupresu tijekom ožujka i travnja 1992. godine, klasificirajući sukob isključivo kao “građanski rat”.
Ovim potezom, politički jaz u Bosni i Hercegovini dodatno se produbio, ostavljajući zemlju zarobljenu između dva kalendara koji se međusobno isključuju.
Nacionalnoplus