Na konferenciji o europskoj obrambenoj industriji održanoj u hotelu Westin, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić uputio je iznimno oštro upozorenje glede sigurnosne situacije u neposrednom hrvatskom susjedstvu.
Fokus njegova izlaganja bio je na Srbiji, za koju ministar tvrdi da raspolaže podacima o ozbiljnom i dugotrajnom jačanju vojnih kapaciteta koji više ne služe samo obrani.
Ofenzivni sustavi kao prijetnja stabilnosti
Govoreći o zemljama koje graniče s Hrvatskom, a odbijaju članstvo u EU i NATO savezu, Anušić je njihovu retoriku nazvao „zabrinjavajućom”. Prema informacijama kojima raspolaže hrvatski vrh, Srbija u ovom trenutku posjeduje ozbiljne ofenzivne sustave koji su izuzetno kompleksni i skupi, a proces njihove nabave traje kontinuirano već punih pet ili šest godina.
Ministar je naglasio kako se radi o naoružanju koje može postati izuzetno opasno u slučaju stvarne uporabe, dodavši kako Hrvatska više ne smije računati isključivo na zaštitu trećih zemalja, već mora aktivno pripremati obranu vlastitih granica i naroda.
Europsko kašnjenje i lekcije iz prošlosti
Ovaj proces naoružavanja Beograda prati i politička najava predsjednika Aleksandra Vučića o ponovnom uvođenju vojnog roka, uz tvrdnje o navodnom formiranju saveza protiv Srbije, čime se izravno aludira na suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova.
Anušić je na takve poruke odgovorio upozorenjem da je Europa kao cjelina zakasnila u prepoznavanju ugroza. Smatra kako se desetljećima previše ulagalo u civilnu infrastrukturu i gospodarstvo, dok se pitanje obrane zanemarivalo, što nas je dovelo u poziciju da danas „jako kaskamo” za globalnim izazovima.
Ukrajina kao štit i posljednja opomena
Posebno emotivan dio izlaganja ticao se rata u Ukrajini, za koji Anušić tvrdi da je jedini razlog zašto su ruske snage još uvijek daleko od granica Europske unije. Prema njegovim riječima, Europa se uspjela zaštititi isključivo zahvaljujući hrabrosti i sposobnosti ukrajinskih vojnika, a ne vlastitoj političkoj odlučnosti.
Zbog toga je apelirao da države na istočnim granicama NATO-a, uključujući i Hrvatsku, Rumunjsku te baltičke zemlje, dobiju poseban tretman u financiranju naoružanja jer bi upravo one mogle biti iduće na meti provjera savezničke spremnosti.
Vrijeme za jedinstvenu obrambenu strategiju
Iako je priznao da njegov govor možda zvuči mračno, ministar je zaključio kako je upravo to realnost koju je Europa propustila adresirati još 2014. godine nakon aneksije Krima. Poruka iz Zagreba je jasna: situacija u Ukrajini je posljednja lekcija za Europu koja se mora hitno trgnuti i početi djelovati kao jedinstvena obrambena cjelina prije nego što bude prekasno.
Nacionalnoplus