Dok se u javnosti lome koplja oko povratka obveznog vojnog roka, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) stavilo je točku na “i” kada je riječ o onima koji vojnu odoru ne žele odjenuti. Državna tajnica Irena Petrijevčanin i prvi čovjek Ravnateljstva civilne zaštite Neven Karas predstavili su novi Pravilnik koji precizno definira kako će izgledati civilna služba za obveznike s prigovorom savjesti.
Poruka je jasna: civilna služba neće biti “hvatanje krivina”. Riječ je o intenzivnom tromjesečnom programu osmišljenom da od ročnika stvori operativce spremne za najteže prirodne i tehničke katastrofe.
Satnica koja ne ostavlja mjesta dokolici
Civilna služba trajat će točno tri mjeseca, a program je podijeljen u tri ključne faze kroz ukupno 495 nastavnih sati:
Temeljno osposobljavanje: 70 sati kroz 10 radnih dana (osnove sustava).
Specijalističko osposobljavanje: 161 sat kroz 23 radna dana (učenje konkretnih vještina).
Uvježbavanje: 264 sata kroz 33 radna dana (praktična primjena naučenog).
Ročnici će proći dril za situacije koje život znače: traganje i spašavanje iz ruševina i poplava, zbrinjavanje ugroženog stanovništva, pa čak i zaštitu u slučaju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) ugroza.
Lokacije i logistika: Gdje će se “služiti”?
Obuka će se primarno provoditi u nastavnim centrima Ravnateljstva civilne zaštite: Jastrebarsko, Divulje i Bizovac. Za one koji su raspoređeni u ove centre, država osigurava smještaj i prehranu. Zanimljivost je da će ročnici koji budu raspoređeni u jedinice lokalne samouprave službu obavljati u mjestu svog boravka, što olakšava logistiku onima koji ostaju u svojim zajednicama.
Dnevni ritam bit će vojnički precizan – voditelji odjela određivat će raspored aktivnosti, obuke i odmora, a svaka faza završava strogom provjerom znanja i analizom postignutih rezultata.
Kada kreću prvi ročnici?
Iako je logistika spremna, točan datum ovisi o “drugoj strani” – Ministarstvu obrane.
„Upućivanje u Jastrebarsko planirano je za 4. svibnja, no sve ovisi o dinamici pozivanja na vojnu obuku i broju podnesenih prigovora savjesti“, pojasnila je Petrijevčanin.
Trenutne brojke pokazuju da navale na prigovor savjesti – barem zasad – nema. Prema riječima Nevena Karasa, trenutno je tek 13 osoba podnijelo zahtjev.
„Sve je spremno. Čim popunimo barem jedan ‘razred’, možemo krenuti s obukom“, poručio je Karas.
Vještine za cijeli život
Ova reforma civilne zaštite ne služi samo ispunjavanju zakonske obveze. Cilj je stvoriti bazu obučenih građana koji u slučaju potresa, poplava ili ratnih opasnosti znaju točno što činiti. To su vještine koje su, kako naglašavaju iz MUP-a, korisne i za zajednicu, ali i za osobni razvoj svakog pojedinca.
Hrvatska je, čini se, odlučila da prigovor savjesti više ne znači “sjedenje u uredu”, već ozbiljnu pripremu za krizna vremena u kojima civilna zaštita postaje stup nacionalne sigurnosti.
Nacionalnoplus