Dok se u svakodnevnom životu podrazumijeva da je novčanik nepotpun bez pravokutnog plastičnog dokumenta s čipom, zakonske odredbe u Republici Hrvatskoj otkrivaju sliku koja nije nimalo uniformirana. Iako je za većinu punoljetnih građana posjedovanje osobne iskaznice stroga zakonska obveza, čije nepoštivanje rezultira novčanom kaznom od 66,36 eura, postoje jasne iznimke koje mnogima promiču ispod radara.
Djeca i maloljetnici: Pravo, a ne obveza
Najveći dio populacije koji je oslobođen ove dužnosti su upravo oni najmlađi. Prema aktualnom Zakonu o osobnoj iskaznici, djeca i maloljetnici nemaju zakonsku obvezu ishođenja ovog dokumenta. Ipak, zakonodavac je ostavio mogućnost da svaki hrvatski državljanin, pa čak i novorođenče, ima pravo na osobnu iskaznicu.
Roditelji se sve češće odlučuju na ovaj korak iz praktičnih razloga. S obzirom na to da je osobna iskaznica znatno jeftinija od putovnice, ona služi kao idealan i ekonomičan putni dokument za prelazak granica unutar Europske unije i susjednih država, čime se izbjegavaju visoki troškovi izrade putnih isprava za najmlađe članove obitelji.
Brak prije punoljetnosti mijenja pravila igre
Iako su maloljetnici generalno izuzeti od obveze, postoji specifičan pravni scenarij u kojem se ta granica pomiče. Radi se o maloljetnicima koji su navršili 16 godina života i kojima je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka.
U trenutku kada takva osoba stupi u brak, ona zakonski stječe punu poslovnu sposobnost. Time se njezin status, u očima zakona, izjednačava s punoljetnim osobama. Ako takav maloljetnik ima prebivalište u Hrvatskoj, onog trenutka kada izgovori sudbonosno “da”, prestaje biti samo nositelj prava i postaje obveznik posjedovanja osobne iskaznice.
Status dijaspore i pitanje prebivališta
Druga velika skupina koja se ne mora brinuti o policijskim kaznama zbog neposjedovanja ovog dokumenta su hrvatski državljani koji nemaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ova se odredba prvenstveno odnosi na našu dijasporu i iseljenike koji trajno borave u inozemstvu.
Zakon im omogućuje da, ako to žele, ishoduju hrvatsku osobnu iskaznicu, no ona nosi bitnu razliku. U takav se dokument upisuje njihova inozemna adresa, čime ona postaje službeni dokaz hrvatskog državljanstva i identiteta, ali ne i dokaz prebivališta u domovini. Za njih je ovaj dokument isključivo stvar izbora i povezanosti s matičnom državom, a ne represivna norma koju diktira prebivalište.
Nacionalnoplus