Kada se radi o ljudskom životu, svaka je sekunda dragocjena, a upravo je to ključna poruka današnje konferencije za medije na kojoj su predstavljeni impresivni rezultati prve dvije godine rada Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS). S više od 3500 odrađenih intervencija, ovaj sustav nije samo postao standard hrvatskog zdravstva, već i nepremostiva karika u spašavanju građana i turista na udaljenim i prometno izoliranim područjima.
Ministrica Hrstić: “Cilj su spašeni životi, a u tome smo uspjeli”
Ministrica zdravstva, doc. dr. sc. Irena Hrstić, jasno je poručila kako je projekt, unatoč početnim izazovima, u potpunosti opravdao svoju svrhu.
„Primarni cilj su spašeni životi. Mislim da smo u tome uspjeli. Projekt ne završava, on se nastavlja kroz stalno praćenje, analizu i unaprjeđenje. Financijska sredstva su osigurana i nema nikakve dvojbe o daljnjoj provedbi“, istaknula je ministrica, najavljujući novu fazu razvoja sustava.
Da se radi o strateškom projektu potpomognutom europskim sredstvima, potvrdili su i nazočni visoki dužnosnici: Aida Liha Matejiček (Europska komisija), Sanja Slunjski (MRRFEU), te Dragan Jelić (SAFU), koji su svojom prisutnošću podcrtali važnost kohezijske politike u modernizaciji hrvatske hitne medicine.
Statistika koja život znači
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prim. mr. Maja Grba-Bujević, iznijela je konkretne brojke koje potvrđuju nužnost „letećih hitnih timova“. Sustav se u prosjeku aktivira pet puta dnevno, a baze su raspoređene tako da pokrivaju cijeli teritorij:
Split: 1509 intervencija
Rijeka: 1236 intervencija
Zagreb: 543 intervencije
Osijek: 259 intervencija
Uz ove četiri baze, dubrovačko područje dodatno se pokriva u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, čime je osigurana pravovremena skrb od krajnjeg istoka do najudaljenijih otoka.
Liječenje počinje u zraku
Ono što HHMS čini posebnim nije samo brzina transporta, već činjenica da oko 120 posebno educiranih zdravstvenih djelatnika započinje liječenje već tijekom leta. Najčešći razlozi aktivacije su stanja u kojima je „zlatni sat“ presudan – moždani i srčani udari te teške traume.
Doc. dr. sc. Damir Važanić i Adis Keranović, stručnjaci za hitnu medicinu, naglasili su kako se aktivacija provodi prema strogo definiranim medicinskim protokolima, isključivo u slučajevima izravne životne ugroze.
Budućnost teška 62,5 milijuna eura
Projekt ukupne vrijednosti 62,5 milijuna eura nastavlja svoj razvoj do 2031. godine. No, tu priča ne staje. Kako je najavljeno, u pripremi je i prijedlog sveobuhvatne reorganizacije hitne medicinske djelatnosti koji će uskoro biti predstavljen javnosti. Cilj je jasan: sustav koji je još učinkovitiji, održiviji i, što je najvažnije, dostupan svakom čovjeku, bez obzira na to nalazi li se u centru Zagreba ili na pučinskom otoku.
Hrvatska je s HHMS-om dobila sigurnost s neba – sustav koji ne poznaje granice terena kada je u pitanju ono najsvetije, ljudski život.
Nacionalnoplus/ Ministarstvo zdravstva