Pogledajte koje europske zemlje imaju obvezni, a koje dobrovoljni vojni rok ?! U čemu je Hrvatska posebna ?

Geopolitička slika svijeta dramatično se promijenila, a s njom i odnos Europe prema vlastitoj sigurnosti. Suočene s ratom u Ukrajini i sve glasnijim kritikama Donalda Trumpa na račun NATO saveznika, europske države više ne važu bi li trebale jačati vojsku, već kako to učiniti najbrže.

Odgovor se krije u onome što je donedavno smatrano reliktom prošlosti – obveznom služenju vojnog roka.

Hrvatski model: Kratko, ali primamljivo

Hrvatska se u ovu priču uključila odlučno. Hrvatski sabor izglasao je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka prošlog listopada, nakon što je isti bio zamrznut još od 2008. godine.

Zanimljivo je da Hrvatska predlaže najkraće trajanje od svega dva mjeseca, ali uz snažne poticaje. Početkom ožujka ove godine već se prijavilo oko 800 Hrvata, koje privlače pogodnosti poput mjesečne naknade od 1.100 eura, priznavanja radnog staža te prednosti pri zapošljavanju u javnom sektoru.

Alarmantni podaci: Vojske se tope širom kontinenta

Razlog za ove radikalne poteze krije se u surovim brojkama. Prema podacima organizacije EUROMIL, broj vojnika u Europi između 2010. i 2020. godine pao je u prosjeku za 16%. Najteža je situacija u Belgiji i Njemačkoj, gdje je zabilježen pad od 26,5% odnosno 25%.

I dok su Mađarska i Švedska uspjele ostvariti rast od 25%, ostatak kontinenta bori se s niskim plaćama, lošim uvjetima rada i slabim balansom između privatnog i poslovnog života vojnika.

Njemačka zateže obruč, sjever uvodi potpunu ravnopravnost

U Njemačkoj se od početka 2026. uvode stroža pravila – muškarci od 17 do 45 godina morat će tražiti odobrenje za boravak u inozemstvu dulji od tri mjeseca.

S druge strane, u Europi trenutačno najmanje deset država ima obvezni rok. Dok Austrija, Cipar, Estonija i Grčka vojnu obvezu propisuju samo za muškarce, Danska i Švedska uvele su obvezu i za žene, postavljajući nove standarde u obrambenoj arhitekturi.

Izazovi unutar sustava: Od opreme do sigurnosti žena

Sustav se ne suočava samo s manjkom ljudi, već i s unutarnjim problemima. Vojnikinje se, unatoč tome što su rjeđe povezane s disciplinskim prekršajima poput droge, suočavaju s ozbiljnim preprekama – od seksualnog uznemiravanja do bizarnih, ali opasnih problema poput nedostatka vojne opreme prilagođene ženama.

Pitanje ostaje: može li puki povratak obveznog roka popuniti praznine ako se ne riješe temeljni problemi unutar vojnih redova? Europa je na prekretnici, a mirnodopska udobnost definitivno odlazi u povijest.

Podijeli objavu