Rat u Iran već ima konkretne posljedice na europsko tržište lijekova, gdje su u pojedinim državama zabilježena osjetna poskupljenja.
Ipak, u Hrvatskoj trenutačno nema većih poremećaja u opskrbi niti značajnijeg rasta cijena, iako stručnjaci upozoravaju da bi se situacija mogla promijeniti ako se kriza produbi.
Prema pisanju britanskog Guardiana, u Ujedinjeno Kraljevstvo su cijene široko korištenih lijekova već porasle. Ljekarne ondje sada naplaćuju 20 do 30 posto više za paracetamol nego početkom godine, dok su slična poskupljenja zabilježena i kod lijekova protiv alergija poput cetirizina.
Osim toga, u nekim slučajevima došlo je i do nestašica određenih jačina aspirina i kombiniranih analgetika poput ko-kodamola.
Rast troškova proizvodnje i transporta
Glavni uzrok poskupljenja leži u povećanju cijena energenata i logistike. Od početka sukoba cijene goriva znatno su porasle, što je dovelo do rasta troškova proizvodnje i distribucije lijekova. Dobavljači su tako prisiljeni plaćati 40 do 50 posto više za nabavu zaliha, a taj se trošak prelijeva i na krajnje kupce.
Dodatni problem predstavlja i zračni prijevoz, čiji su se troškovi udvostručili, dok su poremećaji u opskrbi petrokemijskim derivatima iz Perzijskog zaljeva dodatno opteretili proizvodnju lijekova poput paracetamola i aspirina. Situaciju dodatno komplicira i moguća blokada ključnih trgovačkih ruta poput Hormuškog tjesnaca.
Stanje u Hrvatskoj zasad stabilno
Za razliku od nekih europskih tržišta, u Hrvatska trenutačno nema većih razloga za zabrinutost. Iz Gradske ljekarne Zagreb poručuju kako je povremeni rast nabavnih cijena prisutan, ali da nije zabilježen neuobičajen skok cijena za građane.
“Nestašice manjih razmjera su uobičajene, no trenutačno nema ničega izvan standardnih okvira”, ističu. Dodaju kako su analgetici poput paracetamola, aspirin te antihistaminici poput cetirizina i dalje dostupni po stabilnim cijenama.
Preporuka građanima: imati osnovne lijekove kod kuće
Farmaceuti podsjećaju da je važno imati osnovnu kućnu ljekarnu. To uključuje lijekove protiv bolova i temperature, antihistaminike, kapi za oči, antiseptike i osnovni zavojni materijal, kao i preparate za probavne tegobe.
Proizvođači upozoravaju: troškovi rastu
Iz PLIVA Hrvatska navode kako trenutačno ne bilježe ozbiljne poremećaje u opskrbi niti nestašice sirovina, ali naglašavaju da su se logistički procesi morali prilagoditi novim okolnostima, uključujući alternativne transportne pravce.
Ističu i da troškovi proizvodnje i logistike rastu već godinama, dok su cijene lijekova u velikoj mjeri regulirane, što ograničava mogućnost njihovog povećanja.
Sličnu poruku šalju i iz Belupo, gdje potvrđuju da zasad nema nestašica sirovina, ali naglašavaju:
“Cijena proizvodnje je porasla zbog skupljih energenata, transporta i ograničene dostupnosti pojedinih sirovina.”
Dodaju kako postoji zabrinutost oko dugoročne stabilnosti opskrbe i mogućeg rasta cijena.
HALMED: nema kritičnih nestašica
Iz HALMED poručuju da u Hrvatskoj nije zabilježena nijedna kritična nestašica lijekova te da za sve lijekove s poremećajima u opskrbi postoje odgovarajuće zamjene.
Naglašavaju kako je opskrba lijekovima na razini Europske unije stabilna, bez značajnijih poremećaja od početka sukoba na Bliskom istoku.
Podsjećaju i da HALMED određuje najvišu dozvoljenu cijenu lijekova, dok konačne maloprodajne cijene ovise o tržištu.
Kompleksan sustav podložan poremećajima
Stručnjaci upozoravaju da je opskrba lijekovima izrazito složen sustav u kojem do zastoja može doći iz različitih razloga — od logističkih problema do geopolitičkih kriza.
Na hrvatskom tržištu dostupno je više od 3.500 različitih lijekova, a povremene nestašice pojedinih proizvoda smatraju se normalnima. Najčešće su pogođene skupine poput antibiotika, lijekova za srce, psihijatrijskih lijekova i infuzijskih otopina.
U slučaju problema, koriste se mehanizmi poput uvoza iz drugih zemalja EU-a ili zamjenske terapije, kako bi pacijenti i dalje imali pristup potrebnim lijekovima.
Oprez i bez panike
Iako rat u Iranu već utječe na cijene lijekova u dijelu Europe, Hrvatska zasad ostaje pošteđena većih poremećaja. No, rast troškova proizvodnje i globalna nesigurnost upućuju na potrebu opreza — jer bi se pritisak na tržište mogao osjetiti i kod nas ako se kriza nastavi.
Nacionalnoplus