Crvene, sjajne i – gotovo luksuzne. Prve trešnje ove sezone stigle su na zagrebačke tržnice, ali umjesto proljetnog veselja među kupcima izazvale su uglavnom nevjericu. Na Dolcu se za jednu mjericu traži čak 20 eura, pa su mnogi građani ostali bez teksta. Ili bez novčanika.
Jer, budimo realni – za tu cijenu donedavno se mogao napuniti solidan špeceraj, a danas dobijete nekoliko stotina grama voća i osjećaj da ste upravo podigli mali kredit.
“Prestrašna je cijena. Da si to i mogu priuštiti, ne bih ih kupila iz principa. Ovo je pljačka”, kaže Sanda iz Zagreba, gledajući trešnje više kao izložbeni eksponat nego voće za kupnju.
Ni Meri iz Zagreba nije puno blaža.
“Za prosječnog građanina to je potpuno nedostupno. Očito ima ljudi koji to mogu platiti, ali većina samo gleda i prolazi dalje”, smatra ona.
Od 20 kuna do 20 eura: Trešnje postale statusni simbol
Prije samo nekoliko godina kilogram trešanja mogao se kupiti za dvadesetak kuna, a danas se početna sezonska cijena penje na čak 20 eura. Matematički gledano – trešnje su napredovale brže od većine plaća u Hrvatskoj.
Prodavači objašnjavaju da je riječ uglavnom o uvoznim trešnjama koje na početku sezone tradicionalno postižu najvišu cijenu. Najviše ih stiže iz Španjolske, Grčke i Italije, a čini se da su putem do Hrvatske skupile i malo “zlatne prašine”.
Kupci, pak, više razmišljaju o podrijetlu nego o okusu.
“Mora to malo odstajati u sodi bikarboni ili octu da izađu pesticidi. Domaću trešnju odmah prepoznam, svježija je i vidi se razlika”, kaže Zagrepčanka Jelena.
Neki su otišli i korak dalje pa tvrde da uopće ne bi kupovali uvozne trešnje.
“Ja to ne bih ni jeo ni kupio. Mi doma proizvodimo svoje, ručno radimo i to je kvalitetnije”, poručuje Stanko, koji se bavi poljoprivredom.
Turistima prihvatljivo, domaćima luksuz
Dok domaći građani zbrajaju eure i pitaju se jesu li trešnje postale nova investicijska imovina, turistima cijene ne izgledaju toliko strašno.
“Sigurna sam da je ovdje jeftinije i kvalitetnije nego u trgovinama u Engleskoj. Mi tamo ni nemamo ovakve tržnice”, rekla je Chloe iz Engleske.
I doista, Hrvatska je prošle godine uvezla oko milijun kilograma svježih trešanja vrijednih približno četiri i pol milijuna eura. No domaće proizvodnje je sve manje.
Domaćih trešanja sve manje, proizvođači očajni
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju ozbiljan pad proizvodnje. Hrvatska je 2022. proizvela 1799 tona trešanja, godinu kasnije svega 802 tone, dok je prošle godine proizvodnja djelomično porasla na 1142 tone. U nekoliko godina nestalo je čak 657 tona domaćih trešanja.
Uzgajivač Zlatan Kljaković Gašpić iz Majkovca ne skriva zabrinutost. Zasadio je čak 8000 stabala, ali vremenske prilike mogle bi mu uništiti velik dio uroda.
“Sumnjam da ću išta ubrati nakon ovolike kiše. Sve će propasti. Pola hektara ranih trešanja vrijednosti 40 do 50 tisuća eura ide pa-pa”, kaže razočarano.
I dok kupci negoduju zbog cijena, proizvođači tvrde da ni njima nije lako. Troškovi proizvodnje, goriva, rezervnih dijelova i održavanja doslovno su eksplodirali.
“Ono što sam lani plaćao 100 eura, danas plaćam 200. Svi su poludjeli s cijenama”, dodaje.
Trešnje će se ove godine kupovati “na komad”
Prema podacima TISUP-a, prosječna cijena trešanja na tržnicama između svibnja i kolovoza 2022. iznosila je 3,48 eura po kilogramu. Ove godine cijena se popela na 8,01 euro – rast od oko 130 posto u samo nekoliko sezona.
I zato ne čudi što će mnogi ove godine trešnje kupovati opreznije nego ikad. Neće se više grabiti pune vrećice kao nekad. Moglo bi se dogoditi da se na tržnicama uskoro čuje legendarno pitanje:
“Može pola kile?”
“Može. Na rate ili jednokratno?”
Nacionalnoplus