Hrvatska je danas dobila povijesni presedan u sudskoj vlasti. Mirta Matić, sutkinja s impresivnim stažom u gospodarskim sporovima, izabrana je za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Iako je njezin izbor u Saboru prošao uz neočekivano visoku suglasnost vladajućih i dijela oporbe (120 glasova “za”), put do trona najviše sudske instance bio je obilježen proceduralnim kaosom, političkim trgovinama i repovima obavještajnih istraga.
Tri desetljeća iskustva kao štit od kritika
Karijera Mirte Matić ogledni je primjer uspona kroz sustav. Od zagrebačke Pete gimnazije i diplome na Pravnom fakultetu 1992. godine, preko kratkog izleta u korporativni sektor, Matić je punih 25 godina brusila zanat na trgovačkim sudovima.
S 11 godina iskustva na Trgovačkom sudu u Zagrebu i dodatnih 14 na Visokom trgovačkom sudu, ona u Vrhovni sud ne donosi samo teoriju, već duboko poznavanje krvotoka hrvatskog gospodarstva.
Osim sudačkog čekića, Matić je aktivno sudjelovala u krojenju pravosudne politike kroz Državno sudbeno vijeće te edukaciju novih naraštaja pravnika. Upravo su ta “zrelost i kvalifikacije”, kako je naglasio premijer Plenković, presudile da dobije zeleno svjetlo Banskih dvora, nakon što ju je, kao svoj finalni izbor, predložio predsjednik Zoran Milanović.
Sjeme razdora: Između USKOK-ovih mjera i saborske govornice
Ipak, njezino imenovanje nije prošlo bez “teških tonova”. Kandidaturu je od prvog dana potresala kontroverza vezana uz tzv. aferu Pepermint. Medijski napisi o tome kako je 2019. godine, tijekom istrage u aferi Advent, “upala” u mjere tajnog nadzora zbog navodne dojave bivšem suprugu, postali su glavno oružje njezinih kritičara.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja tjednima je blokirao sjednicu tražeći očitovanje DORH-a, dok se Matić pred zastupnicima branila rječito i emotivno, tvrdeći da je postala “osuđenik bez presude” zbog puke slučajnosti i mobitela registriranog na drugu osobu.
Na kraju su je upravo glasovi ljevice i desnice, unatoč sumnjama, lansirali na funkciju, dok su jedini čvrsti “ne” rekli supružnici Raspudić.
Naslijeđe Radovana Dobronića i novi smjer suda
Matić na čelnom mjestu nasljeđuje pokojnog Radovana Dobronića, čime završava višemjesečni period u kojem je Sudom upravljala vršiteljica dužnosti Gordana Jalšovečki. Nova predsjednica, koja po sili zakona preuzima i čelo Državnog izbornog povjerenstva (DIP), u svom je programu bila kristalno jasna:
Kraj obrambenog stava: Sudovi se više ne smiju skrivati od medija, već moraju biti transparentni u predmetima od javnog interesa.
Ujednačavanje prakse: Fokus se vraća na primarnu ulogu Vrhovnog suda – osiguravanje da zakon vrijedi jednako za sve, od Iloka do Prevlake.
Brisanje zaostataka: Ažurnost ostaje prioritet u sustavu kojem građani kronično ne vjeruju.
Što čeka “prvu među jednakima”?
Iako je glasanje u Saboru završilo uz pljesak, pravi posao za Mirtu Matić tek počinje. Pred njom je polaganje prisege pred Gordanom Jandrokovićem, a zatim i ulazak u zgradu na Zrinjevcu koja vapi za modernizacijom i vraćanjem poljuljanog ugleda. Hoće li prva žena na čelu Vrhovnog suda biti tek produkt političkog kompromisa Pantovčaka i Markovog trga ili stvarna reformatorica, pokazat će njezin četverogodišnji mandat.
Nacionalnoplus