Pravosudni epilozi koji godinama opterećuju hrvatsku političku scenu ponovno su u središte javnosti gurnuli pitanje odlikovanja iz Domovinskog rata. Prema medijskim napisima koji su podignuli prašinu, predsjednik Zoran Milanović navodno se sprema na drastičan potez – oduzimanje sedam visokih ratnih odličja Branimiru Glavašu, priznanja koja mu je za iznimne zasluge u obrani domovine svojedobno uručio prvi hrvatski predsjednik i utemeljitelj države, dr. Franjo Tuđman.
Riječ je o najvišim državnim priznanjima, uključujući Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red bana Jelačića, Red Ante Starčevića, Red hrvatskog trolista, kao i Spomenicu Domovinskog rata te Spomenicu domovinske zahvalnosti. Ovaj najavljeni čin dolazi nakon što je Visoki kazneni sud potvrdio presudu zagrebačkog Županijskog suda u dugotrajnom i kontroverznom procesu, osudivši Glavaša na sedam godina zatvora.
Reciklaža starih izjava ili stvarna namjera s Pantovčaka?
Cijelu situaciju, koja u veteranskim krugovima izaziva opravdano ogorčenje zbog relativizacije ratnih zasluga, komentirao je i sam Branimir Glavaš. Smireno i bez gorčine, ali s prepoznatljivim stavom, Glavaš upozorava na medijski kontekst cijele priče:
„Pročitao sam tekst o tome, no u njemu je citirana Milanovićeva izjava od prije četiri godine. On to nije rekao sada, ali sam u međuvremenu doznao da su novinari tu informaciju dobili iz drugog bliskog izvora“, ističe Glavaš, aludirajući na to da se u javni prostor svjesno plasiraju teze iz kuloara kako bi se opipao puls javnosti.
Vojnički stav: „Moljakati neću!“
Bez obzira na to radi li se o političkom spinu ili stvarnom pravnom koraku koji se priprema na Pantovčaku, ratni zapovjednik obrane Osijeka ne namjerava pokleknuti niti tražiti milost od aktualne vlasti. Njegov je stav jasan i dostojanstven, onakav kakav priliči ljudima koji su stvarali državu u najtežim vremenima.
„Kako bilo da bilo, dođe li do oduzimanja odličja, neću moljakati niti na to utjecati na bilo koji način. To je predsjednikova uloga, pa neću se buniti protiv onoga što odluči hrvatski predsjednik“, poručuje Glavaš, pokazujući institucionalno poštovanje prema funkciji predsjednika Republike, čak i kada su odluke usmjerene izravno protiv njega.
Zakonske nedoumice i povijesni obol
Pitanje oduzimanja odličja, za razliku od vojnih činova, otvara i brojne zakonske, ali i moralne rasprave. Može li se jednim dekretom izbrisati ono što je krvlju i žrtvom obranjeno 1991. godine, kada je Osijek bio na prvoj crti udara velikosrpske agresije?
„Upoznat sam s oduzimanjem činova u određenim okolnostima, no za odličja nisam siguran“, zaključuje Glavaš.
Dok pravne regulative ostaju nedorečene, u narodu i među braniteljima ostaje nepobitna činjenica: odličja su svjedočanstvo vremena kada se lomila sudbina Hrvatske. Predsjednici i politike se mijenjaju, ali povijesna istina o obrani hrvatskog istoka ne može se izbrisati nikakvim administrativnim odlukama.
Nacionalnoplus