Hrvatski sabor odradio je posljednje sate zasjedanja prije dvomjesečne ljetne stanke, a sabornica je, unatoč uobičajenim političkim iskrenjima, iznjedrila niz zakonskih izmjena koje će izravno osjetiti džepovi naših građana. Od oštrijeg kažnjavanja prekršitelja, preko jače zaštite potrošača i uvođenja digitalizacije u sudstvo, pa sve do upravljanja državnim nekretninama – zakonodavac je pred ljeto odlučio značajno postrožiti pravila igre.
Udar po džepu: Drastično rastu prekršajne kazne, e-komunikacija postaje standard
S 79 glasova „za“ i 53 suzdržana, Sabor je izmijenio Prekršajni zakon. Ključni cilj je ubrzanje postupaka i modernizacija pravosuđa, no građane će najviše zanimati financijski dio. Maksimalne kazne doživjele su ozbiljan uzlet:
-
Obvezni prekršajni nalog: Maksimalni iznos skače s dosadašnjih 663,61 na okruglih 1.000 eura.
-
Kazne na licu mjesta: Umjesto dosadašnjih 265,45 eura, policajac ili inspektor na terenu moći će vam naplatiti do 390 eura.
-
Upozorenja umjesto sankcija: Granica za prekršaje kod kojih je moguće izreći tek pisano ili usmeno upozorenje penje se sa 132,72 na 300 eura.
Važna napomena: Zaboravite na dosadašnju praksu plaćanja dvije trećine kazne nakon što vam je prigovor odbijen, a presuda postala pravomoćna – ta je povlastica ovim izmjenama ukinuta.
Pravosuđe se ujedno ubrzano digitalizira. E-komunikacija postaje stroga obveza za državna tijela, odvjetnike, vještake i pravne osobe. Fizičke osobe u ovaj sustav mogu ući isključivo na vlastiti pristanak. Također, od 1. srpnja 2027. uvodi se obvezno tonsko snimanje svih glavnih rasprava.
Nova pravila za kredite: Kraj „sitnog tiska“ i uvođenje „prava na zaborav“
Jednoglasnom odlukom parlamenta donesen je novi jedinstveni Zakon o potrošačkim kreditima koji pod isti krov stavlja opće i stambeno potrošačko kreditiranje.
Ovaj zakon donosi značajno strože mehanizme zaštite građana:
-
Jasnoća oglašavanja: Sve informacije o kreditnim aranžmanima moraju biti kristalno jasne i unaprijed definirane – bez skrivenih zamki u sitnom tisku.
-
Stroža procjena sposobnosti: Hrvatska narodna banka (HNB) propisat će detaljnije i oštrije kriterije za procjenu kreditne sposobnosti kako bi se spriječilo prezaduživanje.
-
Besplatno savjetovanje: Fina će građanima pružati potpuno besplatne savjetodavne usluge.
-
Pravo na zaborav: Izuzetno humana novost odnosi se na osobe koje su preboljele onkološke bolesti – njihova medicinska povijest više im ne smije biti prepreka pri ostvarivanju prava na kredite i osiguranja.
Državna imovina pod povećalom: Planira se zarada od 1,23 milijarde eura
Sabor je usvojio i ambicioznu Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH do 2035. godine. Cilj je aktivirati čak 60 posto strateških i 50 posto nestrateških nekretnina (stanova, građevinskih zemljišta, poslovnih prostora pa čak i planinarskih domova te kampova).
Država planira uložiti 233,2 milijuna eura u realizaciju ovih ciljeva, a zauzvrat očekuje prihode od golemih 1,23 milijarde eura, uz istovremeno smanjenje zakupa privatnih prostora za potrebe državnih institucija.
Ipak, oporba je ovaj plan dočekala na nož. Sandra Benčić (Možemo!) oštro je kritizirala Vladu:
“Nevjerojatno je da država još dan-danas ne zna točno koliko nekretnina ima u svom vlasništvu, a istovremeno rasprodaje strateške resurse poput brodogradilišta Uljanik, umjesto da stvara stambeni fond za javni najam.”
Iz HDZ-ovih redova stigao je brzi odgovor Josipa Borića koji je poručio kako građani ne žele da se od Hrvatske napravi model upravljanja kakav trenutno gledamo u Zagrebu.
Pitanje obnove, Domovinskog rata i skidanje imuniteta
Dok je izvješće o obnovi nakon potresa za prošlu godinu prihvaćeno, oporbeni prijedlog da se hitno osiguraju državna sredstva za obnovu stare karlovačke jezgre („Zvijezde“) po istom modelu kao za potresom pogođena područja – vladajuća većina je odbila.
Sabor je jednoglasno poslao u drugo čitanje prijedlog Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu, čime se nastavlja inzistiranje na rješavanju ovog najvažnijeg humanitarnog pitanja iz obrambenog rata.
Zastupnici su također potvrdili odluku o skidanju zastupničkog imuniteta SDP-ovom zastupniku Borisu Piližoti, a na zahtjev DORH-a zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji i povrede djetetovih prava.
Nakon dinamičnog glasanja i čišćenja stola, saborski zastupnici otišli su na zasluženi dvomjesečni ljetni odmor. Nova uzbuđenja na Markovom trgu očekuju nas ponovno od 15. rujna.
Nacionalnoplus