Miris svježe ribe, blagi povjetarac s mora i šarenilo ljetnih plodova na štandovima riječke tržnice na prvi pogled nude idiličnu sliku mediteranske svakodnevice. No, iza te kulise krije se tiha, ali iscrpljujuća borba građana s cijenama koje već mjesecima ne prestaju divljati. Kvarner je, prema posljednjim podacima, službeno postao najskuplja regija u Hrvatskoj za kupnju osnovnih životnih namirnica.
Dok se u statističkim uredima slažu grafikoni o navodnom popuštanju inflatornih pritisaka, stvarni život odvija se na blagajnama i tržnicama, gdje novčanici građana trpe ozbiljne udarce.
„Pola penzije ode na špežu”
Da su brojke jedno, a realnost drugo, najbolje potvrđuju sami stanovnici Rijeke i okolice koje smo zatekli u jutarnjoj nabavci. Ogorčenje je teško sakriti.
“Jako je sve skupo! Ništa ne kupite, potrošite 50 eura dnevno, vam je jasno?” komentira nam jedna prolaznica dok u vrećici nosi tek nekoliko osnovnih artikala.
Na pitanje što je najviše poskupjelo, odgovor dolazi bez oklijevanja:
“Voće i povrće, recimo… To je postao čisti luksuz.”
Malo dalje, umirovljenik koji pažljivo prebire po novčaniku i uspoređuje cijene na štandovima slikovito nam opisuje koliki dio primanja ostavlja u trgovinama:
“Koliko mjesečno potrošim na špežu? Pola penzije, minimalno. A gdje su režije, gdje je sve ostalo?”
I mlađe obitelji suočavaju se s istim problemom. Roditelji moraju raditi bolne kompromise kako bi zatvorili mjesečnu konstrukciju.
“Odlazi veliki dio budžeta, možda i najveći na hranu i stvari za dijete, ali hrana nam je definitivno najveći potrošač u kući…” priznaje nam mlada riječka majka.
Kvarner na vrhu crne liste: Košarica skuplja i za 35 eura
Brojke neumoljivo podupiru osjećaj građana. Temeljna potrošačka košarica – koja obuhvaća 51 osnovni proizvod uključujući kruh, mlijeko, brašno, rižu, sezonsko voće, povrće te osnovna higijenska sredstva – na Kvarneru je uvjerljivo najskuplja.
Za ovu osnovnu košaricu četveročlana obitelj u Primorsko-goranskoj županiji mora izdvojiti gotovo 500 eura.
Usporedba s drugim regijama otkriva duboke geografske razlike unutar države:
-
Primorci plaćaju čak 35 eura više nego građani u Sisku.
-
Košarica na Kvarneru je 32 eura skuplja nego u susjednoj, Ličko-senjskoj županiji.
| Regija / Grad | Cijena temeljne košarice | Razlika u odnosu na Kvarner |
| Kvarner (PGŽ) | ~ 500 € | Referentna točka |
| Ličko-senjska županija | ~ 468 € | – 32 € |
| Sisak | ~ 465 € | – 35 € |
Sezonski paradoks: Usred ljeta poskupljuje domaće povrće
Siniša Bogdanić s portala Koliko.hr ističe kako su očekivanja o smirivanju cijena nažalost bila preoptimistična.
“Očekivali smo da će cijene i dalje padati. To se nije nastupilo. Ne bih rekao da će cijene prema kraju godine biti manje od ovoga što sad plaćamo – mogu biti samo veće”, upozorava Bogdanić.
Dok je na nacionalnoj razini standardna košarica (koja sadrži 77 proizvoda) pala za skromna četiri eura, na Kvarneru je ona u istom razdoblju poskupjela za čak 23 eura.
Posebno su iznenadili skokovi cijena nekih vrsta svinjskog mesa te miješanog mljevenog mesa. No, najveći apsurd ljetne sezone ipak drže – rajčice.
Ana Knežević, predsjednica udruge za zaštitu potrošača, ukazuje na nelogičnosti s kojima se građani svakodnevno susreću:
“Neobjašnjivo je kako sad, u ovoj punoj sezoni voća i povrća, povrće zapravo poskupljuje. Ali, iskreno, to više nikoga ne čudi. Otkako smo ušli u eurozonu, u Hrvatskoj stalno nešto poskupljuje bez ikakvog logičnog razloga i objašnjenja.”
Knežević dodaje kako blagi pad cijena šire košarice na nacionalnoj razini ne donosi nikakvu utjehu građanima, jer se u njoj nalaze proizvodi koje ljudi ionako rijetko kupuju ili bez njih mogu preživjeti, dok cijene onog esencijalnog – hrane – i dalje rastu.
Službena statistika i realnost: Turistička sezona “puni” proračun, ali prazni džepove domaćih
Službena statistika Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje da su cijene u lipnju bile 4,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, iako je na mjesečnoj razini (u odnosu na svibanj) zabilježen pad od blagih 0,4 posto. Najveći generatori rasta cijena i dalje su stanovanje, energenti te prijevoz.
Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da se Kvarner i priobalje nalaze pod specifičnim pritiskom ljetnih mjeseci. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, Vinko Zaninović, pojašnjava ovaj dvoaspektni sezonski udar:
“S jedne strane imamo globalni energetski šok, a s druge strane naša lokalna, sezonska priča uvijek aktivira rast cijena u ljetnim mjesecima. Počela je turistička sezona i to je izvrsno za ukupne prihode i turistički sektor, ali za realni dohodak naših građana i domaću inflaciju to je izrazito loše.”
Zaninović naglašava kako se poremećaji koji su započeli još tijekom pandemijskih godina (2020. i 2021.) ne mogu sanirati preko noći.
“Ne možemo očekivati da će se stopa inflacije smiriti u roku od par kvartala. Za potpuni oporavak i stabilizaciju bit će sigurno potrebno još godinu do godinu i pol dana”, zaključuje riječki profesor.
Za prosječnu obitelj s Kvarnera to znači samo jedno – pred nama su mjeseci u kojima će se kućni budžeti morati i dalje ekstremno rastezati, dok će se odlazak na tržnicu i dalje planirati s kalkulatorom u ruci. Slikovite kvarnerske tržnice tako ostaju poprište tihe borbe u kojoj se svaki cent preokreće dvaput, a miris ljeta sve češće ima gorak okus skupoće.
Nacionalnoplus/N1.