Hrvatska se našla na samom vrhu europske ljestvice kada je riječ o dobi u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, mladi u Hrvatskoj u prosjeku osamostaljuju tek s 31,5 godina, što je najkasnije u Europskoj uniji.
Još snažnije o tome govori podatak da čak 89,1 posto mladih između 16 i 29 godina živi s roditeljima. Hrvatska tako ima najveći udio mladih koji još uvijek dijele kućanstvo s roditeljima među državama članicama EU-a.
Odmah iza Hrvatske nalaze se Grčka i Slovačka, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s prosječno 30,9 godina, dok je u Španjolskoj i Italiji ta dob 30,2 godine.
Mladi su sve manji dio hrvatskog stanovništva
Statistika pokazuje i još jedan trend koji ne može ostati nezamijećen. Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, osobe između 15 i 29 godina činile su 15,8 posto stanovništva Hrvatske. Dvadeset godina ranije njihov je udio bio znatno veći – 20,3 posto.
Demografska slika tako pokazuje da Hrvatska ne samo da ima sve manje mladih, nego oni ujedno kasnije ulaze u samostalan život.
Zaposlenost raste, ali samostalnost očito ne dolazi jednako brzo
Podaci o tržištu rada ipak donose i neke pozitivnije pokazatelje. Od 2015. do 2025. godine stopa zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 29 godina u Hrvatskoj porasla je s 35,5 na 43,6 posto.
Istodobno je snažno pala i nezaposlenost. Prije deset godina iznosila je 29,8 posto, dok je 2025. pala na 12,7 posto. Na razini Europske unije nezaposlenost mladih smanjena je sa 17,6 na 11,7 posto.
No, veća zaposlenost očito još uvijek ne znači i brže osamostaljivanje. Troškovi stanovanja, cijene nekretnina i životni standard snažno utječu na odluku mladih kada će napustiti obiteljski dom.
Iseljavanje i dalje ostaje ozbiljan demografski problem
Posebno zabrinjava činjenica da mladi i dalje čine značajan udio onih koji napuštaju Hrvatsku.
Od ukupno 37.485 osoba koje su se tijekom 2025. godine odselile iz Hrvatske, njih 11.232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina. To znači da su mladi činili gotovo 30 posto ukupnog broja iseljenih.
Usporedbe radi, deset godina ranije njihov udio među iseljenima iznosio je 27,4 posto.
Brojke tako upozoravaju da se borba za mlade ne vodi samo oko toga hoće li pronaći posao, već i oko toga hoće li u Hrvatskoj vidjeti dovoljno razloga za ostanak, stvaranje obitelji i gradnju vlastite budućnosti.
Obrazovanje ostaje jedna od hrvatskih prednosti
Kada je riječ o obrazovanju, Hrvatska bilježi i nekoliko vrlo dobrih pokazatelja.
Među osobama u dobi od 20 do 29 godina samo 2,7 posto ima završenu najviše osnovnu školu, dok je prosjek Europske unije 13,6 posto.
Istodobno čak 70 posto mladih u Hrvatskoj ima završenu srednju školu, dok europski prosjek iznosi 54,1 posto.
Kod visokog obrazovanja Hrvatska ipak zaostaje za prosjekom EU-a. Udio mladih s visokim obrazovanjem iznosi 27,3 posto, dok je europski prosjek 32,3 posto.
Budućnost Hrvatske ovisi o tome hoće li mladi ostati
Podaci koje je DZS objavio povodom Međunarodnog dana mladih otvaraju mnogo šire pitanje od same dobi napuštanja roditeljskog doma.
Iza statistike o mladima koji s roditeljima žive do tridesete ili čak trideset prve godine kriju se pitanja stanovanja, plaća, zaposlenja, obitelji, demografije i kvalitete života.
Međunarodni dan mladih, koji se obilježava 12. kolovoza, ove godine nosi poruku „Različiti konteksti, zajedničke težnje“. Bez obzira na okolnosti u kojima odrastaju, mladi diljem Europe žele isto – kvalitetno obrazovanje, sigurnije zaposlenje, mogućnost samostalnog života i priliku da aktivno sudjeluju u društvu.
Za Hrvatsku je pritom jedno pitanje posebno važno: hoće li mladima biti dovoljno dobro da ostanu, osamostale se i svoju budućnost grade upravo ovdje?
Nacionalnoplus