Razarajuća vatrena stihija koja je zahvatila dalmatinsku obalu ponovno je otkrila ono najbrutalnije u ljudskoj prirodi, ali i duboke podjele koje ne prestaju dominirati regijom.
Dok s brojnih strana stižu izrazi duboke solidarnosti, sućuti i podrške narodu koji se bori s nesrećom, dio javnosti i medija u Srbiji iskoristio je ovu strašnu katastrofu – koja je već odnijela jedan ljudski život – za poticanje mržnje i otvoreno likovanje nad tuđim stradanjem.
Ispod svake razine novinarske etike, srbijanski prorežimski tabloid Informer objavio je tekst pod naslovom “Izgori im ‘Lijepa njihova’: Apokalipsa na ulicama Hrvatske”.
Takav huškački pristup dao je krila brojnim pojedincima na društvenim mrežama koji su se natjecali u sramotnim komentarima. Spominjući operaciju “Oluja”, mnogi su nesreću nazivali svojevrsnom “kaznom” za događaje iz prošlosti te otvoreno priželjkivali još veću štetu.
U trenucima kada vatrogasci, pripadnici hitnih službi i lokalno stanovništvo nadljudskim naporima i junački vode tešku borbu s vatrenom stihijom, a kada bi solidarnost i suosjećanje trebali biti ispred svih nacionalnih i političkih podjela, ovakav izljev zlobe izazvao je opravdano zgražanje javnosti.
Poziv na razboritost, pametnije upravljanje i jačanje vlastitih snaga
Na ove sramotne reakcije oštro je reagirala Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska. U svojoj objavi na Facebooku naglasili su kako svako ljeto gledamo iste potresne prizore borbe hrvatskih vatrogasaca s vatrom kojima zahvaljuju na junačkom angažmanu, dok stradalima u omiškom požaru izražavaju iskrenu sućut.
Upozorili su i na činjenicu da, dok Hrvatska gori, nijedna navodno prijateljska država ne pomaže, unatoč tome što hrvatski vatrogasci redovito gase požare diljem Europe i Sredozemlja, dok istovremeno pojedinci iz susjedstva otvoreno slave što gori “Lijepa njihova”.
Sve to valja imati na umu, poručuju iz Jonjićeve liste, zbog čega je nužno dodatno ulagati u hrvatske vatrogasce i sustave obrane od požara, ali i promijeniti dosadašnju strategiju upravljanja prostorom. Hrvatska država mora poticati obradu zemlje, obnovu poljoprivrede i stočarstva te pametnije upravljati vegetacijom.
Umjesto borove šume – koja lako i brzo gori te drastično ubrzava širenje požara – trebali bismo saditi više bjelogorice, maslina i vinograda. Ako su Austro-Ugarska i Jugoslavija mogle saditi borove, tu politiku treba preokrenuti, a postojeće borove usmjeriti u drvnu industriju i proizvodnju peleta.
Rezultat katastrofe: Omiš i okolica u plamenu
Podsjetimo, katastrofalan požar koji je izbio u Lokvi Rogoznici kod Omiša i u kratkom se roku proširio do samog središta grada ostavio je iza sebe tragične i dramatične posljedice.
U opožarenome području policija je pronašla jednu mrtvu osobu, dok su u KBC-u Split pregledana čak 42 pacijenta. Hospitalizirano je 14 osoba, od kojih je deset smješteno u jedinicu intenzivnog liječenja, a sedam životno ugroženih pacijenata hitno je premješteno na daljnje liječenje u Zagreb. Među ozlijeđenima je i četvero mađarskih državljana, dok pripadnici HGSS-a na terenu i dalje neumorno tragaju za nestalom stranom državljankom.
Dramatična noć donijela je i masovne evakuacije u kojima je zbrinuto gotovo 2400 ljudi. Službenici Lučke kapetanije, policija i HGSS izveli su iznimno zahtjevnu akciju u kojoj su iz mora i s napuštenih plovila spasili 194 osobe koje su pred vatrenim obručem bježale na potezu od Nemire do Ruskamena.
Za stotine evakuiranih stanovnika i zatečenih turista osiguran je privremeni smještaj u splitskoj dvorani Gripe te prihvatilištima u Omišu i Makarskoj. Borba s posljedicama ove katastrofe se nastavlja, no gorak okus ostavlja spoznaja da pojedinci u tuđoj patnji i plamenu vide razlog za slavlje.
Nacionalnoplu