Hrvatska se i ove godine pridružuje članicama Europske unije u obilježavanju 23. kolovoza – Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma. Taj je datum u hrvatski kalendar spomendana službeno uvršten 2011. godine Odlukom Hrvatskoga sabora, čime je potvrđena opredijeljenost države da se suoči s osjetljivim i složenim poglavljima zajedničke europske povijesti.
Nakon usvajanja novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima početkom 2020. godine, spomendan je dodatno usklađen s ključnim dokumentima Europskog parlamenta. Svrha obilježavanja nije samo komemorativna; cilj je stvoriti temelje za edukaciju novih naraštaja koji moraju graditi demokratsko društvo zasnovano na uvažavanju temeljnih ljudskih prava i međusobnom suživotu.
Nacionalne specifičnosti i europske deklaracije: Tragična prošlost kao pouka za budućnost
Iako su temelj za uspostavu ovog dana udarile Deklaracija Europskog parlamenta iz 2008. godine o proglašenju 23. kolovoza danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma te kasnija Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009., Europska unija prepustila je svakoj državi članici da način i fokus obilježavanja prilagodi vlastitom povijesnom kontekstu.
Dok dio europskih zemalja ključni spomendan veže uz Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja), Hrvatska se pridružila skupini zemalja poput Estonije, Latvije, Litve, Slovenije i Švedske koje središnji spomen održavaju upravo krajem kolovoza. Naglasak je stavljen na Rezoluciju Europskog parlamenta iz rujna 2019. godine, koja podsjeća da tragična povijesna iskustva moraju služiti kao trajna moralna inspiracija u borbi protiv suvremenih oblika radikalizma i u izgradnji otvorenog, tolerantnog društva.
Spomenik u Bruxellesu: Hrvatska financijski podupire paneuropski memorijal
S ciljem daljnjeg jačanja zajedničke kulture sjećanja, u samom središtu Europske unije – neposredno uz europske institucije u Bruxellesu – planira se podizanje paneuropskog spomenika svim žrtvama nedemokratskih ideologija 20. stoljeća. Spomenik će odavati počast milijunima stradalih pod fašističkim, nacističkim i komunističkim režimima.
Hrvatska vlada odlučila je aktivno sudjelovati u realizaciji ovog projekta te je osigurala financijski doprinos u iznosu od 70.000 eura. Provedba projekta povjerena je udruzi Platforma europskog sjećanja i savjesti, a spomenik u Bruxellesu ostat će trajni simbol europskog jedinstva, slobode i zajedničkih vrijednosti.
Nacionalnoplus