Mučenička i slavna zemlja Zrin, pradjedovsko ognjište velikana Zrinskih, još je jednom postala mjesto tihe molitve, ponosa i nepokolebljivog domoljublja.
Mjesto koje nosi duboke rane hrvatske povijesti okupilo je one koji ne zaboravljaju gdje su im korijeni, usprkos desetljećima sustavnog prešućivanja i nepravde.
Oprost bez zaborava i evanđeoska snaga istine
Pred vodećim ljudima Crkve i vjernim narodom, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je svečano misno slavlje u spomen-crkvi Našašća sv. Križa, uz sumMisništvo domaćina, sisačkog biskupa Vlade Košića, krčkog biskupa Ivice Petanjka te brojnih svećenika.
Svečanost je uveličana i blagoslovom novog crkvenog zvona, posvećenog svetom Andriji i svetom Tomi, koje će iznova odjekivati pustošima ovog svijetlog hrvatskog kraja.
U svojoj nadahnutoj propovijedi, nadbiskup Hranić obratio se raseljenim Zrinjanima, njihovoj djeci i unučadi, govoreći o kršćanskom i evanđeoskom odnosu prema pretrpljenom zlu i nepravdi. Istaknuo je kako Isus nikada nije izjednačavao grijeh s čovjekom koji ga je počinio, naglasivši da borba protiv zla ne smije prasti u mržnju prema samom čovjeku.
Ovo okupljanje, kako je poručio, nema za cilj širenje mržnje prema onima koji su počinili progon, već utvrđivanje u istini i duhovnom oslobođenju od pretrpljene boli. Prošlost se ne može izbrisati, ali se iz nje mora izvući pouka za budućnost.
Otvoriti arhive i osuditi zločine komunizma
Nadbiskup je poslalo i snažnu poruku o potrebi suočavanja s povijesnim činjenicama i posljedicama pogubnih ideologija. Jasno je naglašeno kako je komunizam bio okrutni totalitarni sustav koji se ni pod kojim uvjetima ne smije veličati niti štititi, jer je hrvatski narod na vlastitoj koži osjetio svu njegovu zloću.
Vrijeme je, poručeno je s misnog slavlja, da se načinjena šteta i nepravda poprave u svim segmentima gdje je to još moguće.
Ukazano je i na neprihvatljivu praksu u kojoj se i danas spriječava cjelovito istraživanje povijesnih događaja, te je upućen poziv da se bez zadrške otvore svi arhivi i istraživačima omogući pristup svim grobištima, kako bi cjelovita istina konačno ugledala svjetlo dana.
Nepravda prema hrvatskoj povijesnoj svijesti
Sisački biskup Vlado Košić podsjetio je na neizmjernu žrtvu, ali i slavnu prošlost Zrina. Upozorio je na činjenicu da ovo povijesno mjesto, kao sama kolijevka roda Zrinskih, još uvijek nije dobilo zasluženo i dostojanstveno mjesto u nacionalnoj i povijesnoj svijesti hrvatskog naroda.
Obilježavanju je nazočio i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, dajući državni obol ovom komemorativnom skupu.
Nezapamćen zločin i trajno progonstvo jedne zajednice
Tradicionalno hodočašće i 83. obljetnica stradanja rodoljuba u Zrinu započeli su dostojanstvenim polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća, zajedničkom molitvom i mimohodom prema spomen-crkvi.
Tragika Zrina datira još od 1996. godine, kada su se preživjeli mještani i njihovi potomci počeli javno okupljati u spomen na crni rujan 1943. godine.
Tada su partizanske i četničke snage poduzele krvoločni napad u kojem je mučki ubijena gotovo trećina Hrvata Zrina.
Čitavo selo je do temelja spaljeno, uključujući i župnu crkvu Našašća svetoga Križa.
Nakon rata, komunističke su vlasti dotukle ovo hrvatsko mjesto: preživjele stanovnike su nasilno raselile diljem zemlje, oduzele im cjelokupnu imovinu i trajnim dekretom zabranile bilo kakav povratak na njihova stoljetna ognjišta.
Nacionalnoplus