Dejan Šoškić, sveučilišni profesor i bivši guverner Narodne banke Srbije, čije se ime sve glasnije spominje kao mogućeg budućeg premijera Srbije, poslao je dvije poruke Zagrebu – želi bolje odnose s Hrvatskom, ali ne očekuje zajednički pogled na ratne devedesete. U prvom velikom intervjuu nakon parlamentarnih izbora u Srbiji, koji je dao za Index.hr, Šoškić je otvorio teme koje desetljećima opterećuju dvije države.
O Vukovaru i Oluji: “Neće ni ubuduće biti previše slaganja”
Najviše pažnje izazvao je njegov stav o Domovinskom ratu. Na izravno pitanje o različitim tumačenjima vojno-redarstvene operacije Oluja i bitke za Vukovar, Šoškić nije ostavio puno prostora za optimizam.
“Pa, neće ni ubuduće biti previše slaganja oko generalne percepcije toga što se dogodilo tijekom 90-ih godina”, iskreno je priznao.
Razloge za trajni raskol vidi u potpuno suprotstavljenim narativima: dok jedna strana govori o agresiji, druga isti događaj vidi kao oružanu secesiju. Ipak, naglasio je da Studentska lista, čija je pobjeda uzdrmala političku scenu Srbije, ne želi graditi budućnost na ratnoj prošlosti, već na regionalnoj suradnji i stabilnosti.
Poruka Zagrebu: “Hrvatska je naš susjed”
Unatoč povijesnim razlikama, Šoškić inzistira na zaokretu. Smatra da Srbija mora raditi na poboljšanju odnosa s Hrvatskom i svim susjedima.
“Hrvatska je naš susjed”, poručio je kratko, podsjetivši da među državama nastalim raspadom Jugoslavije i dalje postoje brojne obiteljske i prijateljske veze koje politika ne može izbrisati.
Prema njegovoj viziji, demokratska Srbija trebala bi biti faktor stabilnosti u regiji, s naglaskom na razvoj gospodarske suradnje i unaprjeđenje dobrosusjedske odnosa.
Kosovo po Ustavu, ali put prema EU
Šoškić se osvrnuo i na dva ključna vanjskopolitička pitanja. O Kosovu je bio jasan – Studentska lista polazi od srbijanskog Ustava prema kojem je Kosovo autonomna pokrajina unutar Srbije.
S druge strane, najavio je snažnije približavanje Europskoj uniji. Kao temelje buduće politike istaknuo je demokraciju, vladavinu prava i poštovanje građanskih sloboda, uvjeren da bi Srbija nakon političkih promjena mogla brzo napredovati prema europskim kriterijima. No, konačnu riječ o članstvu, kaže, morali bi dati građani na referendumu.
Hoće li Vučićeva najava postati stvarnost?
Da Šoškić nije samo akademska priča, potvrdio je i sam vrh vlasti. Još početkom listopada Aleksandar Vučić spomenuo je upravo njegovo ime, tvrdeći da bi bivši guverner mogao preuzeti vođenje srbijanske vlade u slučaju pobjede Studentske liste.
Ostaje za vidjeti hoće li profesor koji najavljuje pomirbu sa susjedima, ali bez revizije pogleda na devedesete, zaista postati čovjek koji će voditi Srbiju.