Ministarstvo hrvatskih branitelja odlučno je odbacilo kritike saborskog zastupnika Mosta Nikole Grmoje, koji je komentirajući izbore u Srbiji prozvao premijera Andreja Plenkovića zbog navodno nedovoljnog angažmana u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije.
Poruka iz Ministarstva je jasna: izostanak napretka nije posljedica nečinjenja hrvatskih institucija, nego nesuradnje srpske strane.
Beograd ima papire, grobnice i svjedoke
U reakciji na Grmojine izjave navode da Hrvatska od 2016. kontinuirano nastoji riješiti otvorena pitanja sa Srbijom, osobito sudbinu osoba nestalih tijekom Domovinskog rata.
Ističu da Srbija raspolaže dokumentacijom i informacijama o nestalima i prikrivenim grobnicama te da se na njezinu teritoriju nalaze i potencijalni svjedoci ratnih događaja.
Prema navodima Ministarstva, pitanje nestalih osoba na hrvatsku je inicijativu više puta otvarano na najvišim političkim razinama, uključujući susrete predsjednika vlada, koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja i predstavnika nadležnih državnih institucija.
Od listopada 2016. hrvatske su institucije srpskim tijelima uputile 25 pisanih zahtjeva za dostavu podataka i dokumentacije koji bi mogli pomoći u pronalasku nestalih osoba i njihovih posmrtnih ostataka. Međutim, iz Ministarstva tvrde da Srbija nije dostavila informacije koje bi pridonijele rješavanju sudbine još 1725 nestalih osoba.
Od 2014. – nula riješenih slučajeva
Posebno naglašavaju porazan podatak: da od 2014. suradnjom s nadležnim institucijama Srbije nije riješen nijedan slučaj osobe nestale tijekom rata u Hrvatskoj.
Takav zastoj izravno povezuju s razdobljem političkog uspona Aleksandra Vučića.
Zato iz Ministarstva odbacuju Grmojine tvrdnje o neaktivnosti hrvatskih institucija, ističući da se odgovornost Srbije za nedostavljanje traženih informacija ne može pripisivati Hrvatskoj.
Što je Hrvatska ipak napravila?
Unatoč izostanku suradnje sa srpske strane, navode da su od 2016., tijekom mandata premijera Plenkovića i ministra Tome Medveda, identificirane 343 osobe nestale u Domovinskom ratu. U istom su razdoblju dostojno pokopani posmrtni ostaci 2582 žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.
Ministarstvo podsjeća i na aktivnosti povezane sa zahtjevima za obeštećenjem bivših zatočenika srpskih i crnogorskih logora. U ožujku 2020. osnovano je Povjerenstvo za koordinaciju aktivnosti i pružanje pomoći bivšim zatočenicima logora na području Srbije i Crne Gore, s ciljem pružanja institucionalne podrške u ostvarivanju njihovih zahtjeva.
Pitanje nestalih osoba Hrvatska otvara i tijekom pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom. Prema stajalištu Ministarstva, Srbija na tom području nije ostvarila mjerljiv ni sadržajan napredak, na što hrvatska strana upozorava i u okviru europskih institucija.
Iz Ministarstva poručuju da će nastaviti raditi na rješavanju svih otvorenih pitanja sa Srbijom, neovisno o tome tko se nalazi na vlasti u Beogradu.
Završni udarac Grmoji: Skuplja političke bodove
Na kraju reakcije ponovno su žestoko kritizirali Grmoju, optuživši ga da temu nestalih osoba koristi za prikupljanje političkih bodova.
Njegove su optužbe nazvali neutemeljenima te ustvrdili da takvim načinom političkog djelovanja podsjeća na bivšu Vučićevu vladu.