Prvi dan studenoga u tradiciji hrvatskoga naroda nosi posebnu težinu i dubinu. Dok zrakom struji hladnoća kasne jeseni, blagdan Svih svetih iznova okuplja obitelji u tišini i molitvi. Iako se u narodu ovaj dan nerijetko poistovjećuje s pohodom grobljima, crkvena liturgija naglašava kako u središtu svetkovine nije smrt, nego život – poziv svakom čovjeku na vječno zajedništvo u ljubavi. Dok Republika Hrvatska ovaj dan obilježava i kao državni blagdan, u liturgijskom se kalendaru Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.
Središnja euharistijska slavlja širom domovine
Povodom svetkovine, crkveni velikodostojnici predvode svečane svete mise u svim krajevima zemlje. Na zagrebačkom gradskom groblju Mirogoju središnje euharistijsko slavlje i molitvu za pokojne predvodi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Istovremeno, na Gradskom groblju u Đakovu vjernike okuplja đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, dok riječki nadbiskup Mate Uzinić slavi misu u župnoj crkvi sv. Romualda i Svih svetih na Kozali te potom predvodi molitvu odrješenja kod središnjeg križa. Na jugu zemlje, u katedrali sv. Stošije u Zadru, misno slavlje predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Bogatstvo narodnih običaja od ravnice do obale
Uz vjersko značenje, uz ove je dane vezan i iznimno bogat sloj tradicijske kulture koji se stoljećima brižno prenosi. U slavonskim se selima tako još uvijek njeguje običaj igranja kola oko vatre na Sisvete, gdje se kolo okreće u lijevu stranu, a zatim naglo zakrene u desno kako bi se, prema starom narodnom vjerovanju, „zavarala smrt“. Na sjeveru domovine i u Zagorju pripremaju se posna jela poput nekadašnjeg postružnjaka od buče i kukuruznog brašna, uz prvu orehnjaču od mladih oraha i blagdanskog pečenja.
Na jadranskoj obali i otocima obilježavanje nosi posve drugačiji, mediteranski pečat. U Dalmaciji i Dubrovniku peče se lumblija – tradicionalni „kolač nezaborava“ bogat začinima, varenikom i bademima koji se spravlja upravo u spomen na najmilije koji više nisu s nama, uz poznate slatke bobiće.
Posebno je svečano u Korčuli gdje Bratovština Svih svetih, najstarija hrvatska bratovština osnovana još 1301. godine, upravo na prvi dan studenoga slavi svoj dan uz veličanstvenu procesiju. Na mnogim se otocima uoči blagdana pale krijesovi, a točno iza midnight zvona ručno odjekuju u spomen na pokojne.
Od rane crkvene povijesti do obiteljskih domova
Sam razvoj štovanja svetaca imao je dugu povijest. Kršćani su u početku posebno častili mučenike, a s vremenom su kao iznimna svjedočanstva vjere isticani asketi i biskupi. Pojam službene kanonizacije kakav danas poznajemo datira od 10. stoljeća, kada je papa Ivan XV. godine 993. kanonizirao sv. Ulrika. Nauka Drugoga vatikanskog sabora podsjeća da štovanje svetih proizlazi iz neraskidive povezanosti zemaljske i nebeske Crkve.
Zanimljivo je da se u starijoj folklornoj baštini ovaj blagdan nazivao i „Prvi Božić“, jer su s njim u narodu započinjale prve pripreme za nadolazeće božićno vrijeme. Bilo da je riječ o paljenju voštanih svijeća u domovima na Dušni dan ili okupljanju obitelji oko blagdanskog stola, poruka ovih dana ostaje nepromijenjena – sjećanje i ljubav prema onima koji su nas napustili ne prestaju.
Nacionalnoplus