Crna Gora može završiti proces pristupanja Europskoj uniji u roku koji je sama zacrtala ako postoji iskrena politička volja da se riješe otvorena pitanja s Hrvatskom, poručio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković na konferenciji o proširenju u organizaciji Euronewsa.
Plenković je istaknuo da Podgorica može zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja ove godine, ali pod jasnim uvjetom.
Uvjet je, kaže, rješavanje pitanja iz Poglavlja 23 i Poglavlja 31, odnosno područja temeljnih prava te vanjske, sigurnosne i obrambene politike.
Šest od osam hrvatskih zahtjeva još na stolu
Premijer je podsjetio da u tim poglavljima postoje elementi koje dosadašnje crnogorske vlade nisu na odgovarajući način riješile. Od ukupno osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila, dva su već riješena.
Riječ je o odlukama koje je crnogorska vlada nedavno donijela – promjeni imena bazena u Kotoru i formalnom odobrenju za postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj.
Ostaje, dakle, još šest pitanja.
“Četiri su isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dvije su nešto složenije jer zadiru u područje pravosuđa ili se pak tiču podataka o nestalim osobama – onima koji su nestali tijekom agresije Jugoslavije i Miloševićeva režima na Hrvatsku”, objasnio je Plenković.
Među neriješenim temama su i utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, imovinsko-pravna pitanja hrvatskih obitelji, pitanje granice i povratak školskog broda Jadran.
Poruka Vijeću: Pomozite Podgorici, Hrvatska nije blokator
Plenković je pozvao kolege u Vijeću da pomognu Crnoj Gori u rješavanju tih pitanja.
“Ako se to ostvari, vjerujem da je datum za dovršetak procesa 2028. koji je zasad tek prijedlog, ostvariv”, rekao je, dodavši da ima dojam da se na tim pitanjima radi.
“Ako nastave u dobrom duhu moći ćemo privesti taj proces kraju na način na koji bi svi to željeli vidjeti”, istaknuo je.
Naglasio je i da se Hrvatska prema Crnoj Gori ponaša vrlo konstruktivno, za razliku od nekih drugih država članica koje nekim kandidatkinjama blokiraju i sam početak pregovora.
“Da smo htjeli biti prepreka pristupanju Crne Gore, naša bi politika bila sasvim drukčija. Zapravo smo bili vrlo prijateljski nastrojeni i konstruktivni”, poručio je.
Srbija i Studentska lista – treba pričekati jasan stav o EU
Govoreći o Srbiji, Plenković je rekao da nakon pobjede Studentske liste treba dati vremena izbornim pobjednicima da definiraju svoj pristup prema europskim integracijama.
“Ne znamo točno kakva su stajališta Studentske liste, njihovi stavovi o europskim pitanjima su, recimo to tako, složeni”, kazao je.
Podsjetio je da tijekom kampanje nisu previše otkrivali planove, što se taktički može razumjeti, ali sada, kaže, kada preuzimate odgovornost morate objasniti za što se zalažete.
Kao detalj koji je upao u oči svim promatračima izdvojio je činjenicu da tijekom izbora u Srbiji nije bilo nijedne europske zastave.
“To se ne bi moglo shvatiti kao izrazito proeuropski pokret”, rekao je premijer.
Članstvo u EU – bez značajnih negativnih strana
Upitan o prednostima članstva, Plenković je bio izravan.
“Smatram da je pozitivno u svakom pogledu, zapravo i ne vidim neke značajne negativne strane”, rekao je. Dodao je da negativni stavovi o EU koje iznose neki politički akteri jesu dio jačanja političke rasprave i demokracije, ali da se nedovoljno objašnjavaju stvari u vezi s EU-om te da je razlikovanje istinitih i lažnih informacija danas ozbiljan izazov.
Kao tri ključne koristi članstva naveo je:
1. Stabilnost i sigurnost te priliku za razvoj gospodarstva – “Postaje dio moćne organizacije koja vam pomaže ublažiti razne vanjske šokove i krize”.
2. Financijsku korist za nove članice – postaju neto primateljice pomoći iz europskog proračuna.
3. Snažno unutarnje tržište koje jača konkurentnost i djeluje poticajno zbog poduzetničkog i investicijskog okruženja.