Nekadašnji trend iseljavanja polako dobiva svoj zrcalni odraz. Prema najnovijim procjenama, samo u posljednje tri godine oko 30.000 hrvatskih državljana odlučilo je život u inozemstvu zamijeniti povratkom u domovinu. Dok su desetljećima destinacije poput Njemačke bile sinonim za bolju budućnost, danas se upravo iz tih zemalja vraćaju mlade obitelji s djecom, tražeći ono što se u ostatku Europe sve teže pronalazi: sigurnost i kvalitetu života.
Sigurnost djece kao ključni „okidač“
Iako je ekonomski faktor bitan, podaci Ministarstva demografije i useljeništva otkrivaju da on više nije jedini, pa čak ni primarni razlog povratka. Povratnici na prvo mjesto stavljaju opću sigurnost i nisku stopu kriminala.
Za roditelje s djecom predškolske i školske dobi, Hrvatska se percipira kao stabilno okruženje u kojem djeca mogu odrastati u skladu s tradicionalnim vrijednostima. Uz Zagreb i jadransku obalu, sve je veći interes za Slavoniju, posebice Osijek, te manja mjesta u dalmatinskom zaleđu koja nude mirniji životni tempo.
Državni „vjetar u leđa“: Od gotovine do poreznih štitova
Kako bi se olakšao prvi korak, država je pripremila konkretan paket mjera koji kombinira financijsku injekciju i administrativna rasterećenja:
Mjera „Biram Hrvatsku“: Povratnici koji odluče pokrenuti vlastiti biznis u demografski oslabljenim područjima (poput Like, Gorskog kotara, Banovine ili otoka) mogu ostvariti potpore do 27.000 eura.
Porezni „holiday“: Svatko tko je u inozemstvu boravio najmanje dvije godine, po povratku je oslobođen plaćanja poreza na dohodak u trajanju od pet godina.
Stambeno zbrinjavanje: Od kraja 2025. godine povratnicima se po prvi put otvara pristup fondu nekretnina za trajno naseljavanje.
Novi val iz Južne Amerike i Australije
Zanimljiv je fenomen povratka druge i treće generacije iseljenika. Među 3,4 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla diljem svijeta, raste interes visokoobrazovanih pojedinaca iz Latinske Amerike i Australije.
Za njih je država olabavila zakonske okvire. Novi Zakon o strancima omogućuje privremeni boravak u svrhu useljavanja uz potvrdu koja vrijedi dvije godine, a koja odmah daje pravo na rad, studiranje i zdravstveno osiguranje.
Povratak jeziku i korijenima
Integracija nije potpuna bez jezika, stoga država snažno subvencionira učenje hrvatskog na šest sveučilišta. Uz besplatne tečajeve, stipendisti ostvaruju: Subvencioniranu prehranu (dva obroka dnevno), naknadu za smještaj od 400 eura mjesečno, plaćeno zdravstveno osiguranje (HZZO).
S budžetom od preko 1,5 milijuna eura samo za učenje jezika, Hrvatska jasno poručuje da svoje iseljenike ne vidi samo kao statistiku, već kao ključni dio demografske i ekonomske obnove.
Nacionalnoplus