ZAGREB / BLISKI ISTOK – Svijet kakav poznajemo jutros se probudio s mirisom baruta i cijenama nafte koje nezaustavljivo jure prema dvoznamenkastom rastu. Dok se na Bliskom istoku rasplamsava zračni rat između Irana te saveza SAD-a i Izraela, globalna ekonomija zadržava dah.
Cijene crnog zlata skočile su za nevjerojatnih 13 posto u samo nekoliko sati trgovanja, a energetski bard Davor Štern upozorava: ovo nije samo prolazna turbulencija, ovo je potencijalni uvod u krizu koja će zasjeniti povijesni šok iz 1970-ih.
Referentna nafta Brent dotaknula je granicu od 82,37 dolara po barelu – najvišu razinu u posljednjih 14 mjeseci. Iako se tržište tijekom dana blago smirilo na oko 78 dolara, to je i dalje zastrašujućih 30 posto više nego na samom početku 2026. godine.
Hormuški tjesnac: Svjetska arterija pod opsadom
Ključni problem nije sama iranska proizvodnja, koja čini tek tri posto svjetskog tržišta i uglavnom hrani kineske apetite. Problem je Hormuški tjesnac – uski morski prolaz koji je postao „čep“ globalne ekonomije. Prema procjenama, pred tjesnacem je trenutno blokirano oko 150 tankera.
„Kroz taj tjesnac prolazi 20 posto svjetske nafte. To je vitalna arterija. Saudijska Arabija pokušava preusmjeriti dio izvoza preko Crvenog mora, ali njihovi naftovodi jednostavno nemaju taj kapacitet,“ objašnjava Štern.
Riječka rafinerija: Od „slijepog crijeva“ do strateškog spasa
Šternova poruka premijeru Andreju Plenkoviću jasna je i izravna: Hrvatska se mora prestati oslanjati isključivo na uvoznu sreću. Godinama je riječka rafinerija bila na kraju opskrbnog lanca, no u novoj geopolitičkoj realnosti, ona postaje najvrjedniji adut koji imamo.
„Uz Omišalj, to je najbliža rafinerija s najnižim transportnim troškovima. Ona je obnovljena i mora raditi punim kapacitetom! Vlada mora sjesti s MOL-om i reći: ‘Gospodo, ovo je pitanje nacionalne sigurnosti’. INA mora objasniti javnosti zašto taj pogon ne radi na 100 posto snage u trenutku kad se svijet ljulja,“ rezolutan je stručnjak.
„Svi su gubitnici, osim ratnih profitera“
Dok analitičari strahuju od cijene iznad 100, pa čak i 140 dolara po barelu, Štern ukazuje na to tko u ovom kaosu trlja ruke.
-
Špekulanti: Trgovci na burzama koji koriste paniku za pumpanje cijena.
-
Rusija: Kao najveći dobitnik, jer će Kina (najveći gubitnik zbog gubitka iranske nafte) manjak nadomjestiti ruskim energentima, čime će se ruski proračun puniti brže nego ikad.
Udružen udar: Nafta, plin i hrana
Ovo nije samo „naftna priča“. Štern upozorava da je današnja situacija neusporediva s onom iz 1973. jer je svijet danas ovisan i o ukapljenom plinu (LNG). Većina svjetskog LNG-a dolazi iz Katara, koji se nalazi u samom središtu sukoba.
„Trgovci će pokušati odmah podići cijene svega – od goriva do kruha i mlijeka, jer energenti su ugrađeni u svaki proizvod. Država mora biti spremna na zamrzavanje cijena. Ne sutra, ne idući tjedan, nego već sada moraju imati razrađene scenarije kontrole,“ poručuje Štern.
Izraelska taktika „iscrpljivanja“
Štern se osvrnuo i na situaciju na terenu, prenoseći strahove svojih prijatelja iz Izraela. Iran je, kaže, promijenio strategiju. Umjesto masovnih napada, sada šalju po nekoliko projektila svakih par sati. Cilj nije samo razaranje, već psihološko iscrpljivanje – prisiljavanje cijele nacije da živi u skloništima bez prestanka.
„Ovo je rat s režimom, a ne s državom. SAD neće krenuti u kopnenu invaziju jer bi to bio gori fijasko od Vijetnama, ali rakete i dronovi će nastaviti padati, a cijenu će, kao i uvijek, platiti civili i – globalna ekonomija,“ zaključuje Štern.
Nacionalnoplus