Nova velika anketa Državnog zavoda za statistiku (DZS), provedena na uzorku od 10.000 kućanstava, iznijela je na vidjelo surovu demografsku i socijalnu sliku današnje Hrvatske. Podatak da 787.000 osoba živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nije samo broj, već dijagnoza društva u kojem 20,7% populacije svakodnevno vodi bitku za preživljavanje.
Slavonija i Banovina najteže pogođene Regionalne razlike ponovno su pokazale duboki jaz unutar države. Dok se Zagreb, unatoč blagom rastu siromaštva na 12,4%, još uvijek drži iznad prosjeka, situacija u Panonskoj Hrvatskoj (prostor od Siska do krajnjeg istoka Slavonije) je alarmantna. Tamo čak 30% stanovništva živi u riziku od siromaštva, što potvrđuje tezu o sustavnom zanemarivanju hrvatskog istoka. Jadranska Hrvatska prati državni prosjek s 20,6%, dok je Sjever (Zagorje, Međimurje, Podravina) nešto stabilniji sa 17,6%.
Gdje je prag preživljavanja? Statistika je neumoljiva: prag rizika od siromaštva za samca postavljen je na 753 eura mjesečno. Za četveročlanu obitelj s dvoje male djece, taj iznos penje se na 1580 eura. Svatko tko zarađuje manje od toga, prema metodologiji DZS-a, službeno je ugrožen. Iako je zabilježen blagi pad u odnosu na 21,7% iz pretprošle godine, zabrinjava činjenica da smo prije 15 godina imali znatno povoljniju situaciju (16,3% siromašnih u 2011. godini), što sugerira da se, usprkos članstvu u EU i fondovima, krećemo u pogrešnom smjeru.
Život bez mesa, grijanja i ljetovanja Iza postotaka kriju se potresni detalji o kvaliteti života:
160.000 ljudi ne može si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
179.000 građana ne može si priuštiti obrok s mesom, ribom ili kvalitetnom vegetarijanskom zamjenom svaki drugi dan.
1,2 milijuna ljudi (svaki treći stanovnik!) ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće.
Neočekivani kvar kao bankrot Možda najslikovitiji podatak o krhkosti hrvatskog standarda je onaj o “neočekivanom trošku”. Skoro 1,2 milijuna ljudi ne može iz vlastitih sredstava podmiriti iznenadni trošak od 494 eura. To znači da običan kvar na perilici rublja ili popravak automobila za trećinu Hrvatske predstavlja financijsku katastrofu koja zahtijeva zaduživanje ili posudbu.
Kada se sve zbroji, tek jedna trećina stanovnika Hrvatske može reći da bez ikakvih poteškoća “spaja kraj s krajem”. Za ostale, svakodnevica je hod po rubu, obilježen kalkuliranjem s računima i odricanjem od osnovnih ljudskih potreba.
Nacionalnoplus