Dok svjetska populacija nezaustavljivo juri prema brojci od devet milijardi, najnovija znanstvena istraživanja šalju dramatičnu poruku: naš planet je već odavno “u crvenom”. Tim uglednih znanstvenika, predvođen profesorom Coreyjem Bradshawom sa Sveučilišta Flinders, objavio je studiju koja šokira brojkama – optimalan broj stanovnika za održiv život na Zemlji iznosi svega 2,5 milijardi.
Što je zapravo “nosivi kapacitet” i zašto smo ga premašili?
Pojam koji ekolozi nazivaju “nosivim kapacitetom” izvorno potječe iz brodarstva 19. stoljeća, a označavao je teret koji brod može nositi bez ugrožavanja zaliha goriva i vode. Primijenjeno na planet, to je broj ljudi koji mogu dugoročno preživjeti koristeći resurse koji se prirodno obnavljaju.
Znanstvenici upozoravaju da je vrsta Homo sapiens postala žrtvom vlastite domišljatosti. Zahvaljujući fosilnim gorivima, uspjeli smo umjetno pomaknuti granice prirode, omogućivši strelovit rast stanovništva u 20. stoljeću. Danas nas je 8,3 milijarde, no taj rast se temelji na “posuđenom vremenu” i uništavanju ekosustava.
Od vrhunca do provalije: Između 11 i 12 milijardi
Bradshaw i njegov tim koristili su napredne modele ekološkog rasta analizirajući podatke prikupljane više od dva stoljeća. Njihovi zaključci su jasni:
Maksimalni kapacitet: Zemlja bi teoretski mogla izdržati oko 12 milijardi ljudi, ali uz cijenu masovnih gladi, bolesti i ratova za preostale resurse.
Vrhunac populacije: Očekuje se krajem 2060-ih ili 2070-ih godina, kada će nas biti između 11,7 i 12,4 milijarde.
Optimalni broj: Tek 2,5 milijarde ljudi omogućilo bi zadovoljavajući životni standard bez trajnog uništavanja planeta.
“Današnja gospodarstva forsiraju neprestani rast, ne priznajući da fosilna goriva samo umjetno nadoknađuju manjak prirodnih resursa”, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters.
Cijena prekomjerne potrošnje: Vodeni bankrot i nestanak vrsta
Posljedice ignoriranja ovih ograničenja već su vidljive. UN je početkom ove godine proglasio stanje “vodenog bankrota” na globalnoj razini. Životinjske populacije nestaju jer gube bitku za prostor i resurse s čovjekom, dok klimatske promjene, potaknute upravo onim gorivima koja nas hrane, ubrzano uništavaju prirodne sustave za održavanje života.
Istraživanje naglašava ključnu činjenicu: ekološki otisak i emisije štetnih plinova jače su povezani s porastom broja ljudi nego s porastom potrošnje po pojedincu.
Ima li nade? Prozor za djelovanje se sužava
Iako su brojke sumorne, znanstvenici poručuju da još nije kasno, ali su potrebne radikalne promjene. “Zemlja ne može održati ni sadašnju populaciju bez golemog preustroja društvenih praksi u korištenju zemlje, vode i energije”, pišu autori.
Manje stanovništvo s manjom potrošnjom jedini je put prema boljem ishodu i za ljude i za planet. Ipak, pitanje kontrole populacije ostaje jedno od najtežih etičkih pitanja današnjice, često opterećeno diskriminacijom, dok se stvarna tragedija krije u tome što ljudska domišljatost još uvijek nije pronašla humanu i ekološki prihvatljivu alternativu zaustavljanju ovog opasnog trenda.
Nacionalnoplus