Borba protiv negativnih demografskih trendova postala je apsolutni prioritet hrvatske Vlade, a prvi konkretni pokazatelji sugeriraju da se smjer migracija polako počinje mijenjati. Prema riječima Mladena Baraća, državnog tajnika u Ministarstvu demografije i useljeništva, sve veći broj hrvatskih državljana odlučuje zamijeniti inozemne adrese onim domaćim.
Rekordni rezultati i europski povratnici
Iako je Hrvatska između dva posljednja popisa stanovništva pretrpjela težak demografski udarac izgubivši čak 400.000 stanovnika, podaci o povratnicima donose novu perspektivu. Trenutačno se bilježi oko 30.000 povratnika koji stižu s prostora Europskog gospodarskog pojasa.
„Trend povratka je očigledan i primjetan. Prošla je godina bila rekordna s čak 13.000 zabilježenih povratnika“, istaknuo je Barać u razgovoru za HTV, naglašavajući kako se radi o ljudima koji sa sobom donose dragocjeno iskustvo stečeno na razvijenim tržištima.
Hrvatska izvan granica: Potencijal od milijun državljana
Strategija Ministarstva temelji se na snažnijem povezivanju s hrvatskom dijasporom, koja je brojčano gotovo izjednačena s brojem stanovnika u samoj domovini. Procjenjuje se da diljem svijeta živi oko 3,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka:
Sjeverna Amerika: 1,5 milijuna
Južna Amerika: preko 600.000
Njemačka: oko 500.000
Australija i Novi Zeland: 350.000
Od te goleme brojke, procjenjuje se da milijun osoba već posjeduje hrvatsko državljanstvo, što predstavlja golemi bazen za potencijalni povratak ili suradnju.
Raste interes za hrvatsku putovnicu
Osim fizičkog povratka onih koji su nedavno otišli, raste i broj onih koji pravno žele regulirati svoj status u domovini predaka. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, samo do kraja listopada ove godine hrvatsko državljanstvo steklo je gotovo 7.000 ljudi.
Ovi podaci sugeriraju da se, uz adekvatne gospodarske i stambene politike, Hrvatska može nadati stabilizaciji svoje demografske slike kroz aktivno useljeništvo i povratak svojih građana iz dijaspore.