Piše: Dražen Prša
Na današnjoj sjednici Vlade, premijer Andrej Plenković naglasio je važnost sedmog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijednog gotovo 250 milijuna eura. Ključni prioriteti ovog paketa su zadržavanje niskih cijena energije i pružanje zaštite najranjivijim skupinama u društvu. Plenković je istaknuo da je Vlada fokusirana na ublažavanje posljedica inflacije i rasta cijena energenata te osiguravanje stabilnosti i pomoći onima koji su najviše pogođeni ekonomskom krizom.
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na protekle tri godine energetske krize, naglasivši da je Vlada uspjela održati niske cijene energije, što je omogućilo stabilno funkcioniranje kućanstava i gospodarstva. Pomoć je bila usmjerena na mikro, male i srednje poduzetnike, kao i na veće gospodarske subjekte, čime je olakšan prolazak kroz krizu. Također, Vladin drugi prioritet je zaštita najranjivijih skupina, kojima su krize i rast cijena najviše otežali životni standard. Plenković je istaknuo da je paket mjera podržan od koalicijskih partnera, posebno Hrvatske stranke umirovljenika.
Vlada se prije donošenja paketa konzultirala s brojnim dionicima, uključujući socijalne partnere, sindikate, gospodarske komore, te predstavnike županija, gradova i općina, kako bi osigurala široku podršku za mjere pomoći.
102 milijuna eura subvencija za struju i 35 milijuna za plin
Premijer Andrej Plenković pojasnio je da će Vlada i dalje subvencionirati cijene struje, plina i toplinske energije zbog promjena na europskim i globalnim tržištima. Subvencije za struju ostat će na snazi, ali će doći do postupnog povećanja cijena od 10% u dvije faze—oko 6,5% u studenom 2024. te preostalih 3,5% početkom 2025. S mjerama, prosječno kućanstvo će uštedjeti 102 eura godišnje, a ukupna vrijednost ove mjere iznosi 102 milijuna eura.
Za plin, zahvaljujući Vladinim mjerama, prosječno kućanstvo uštedjet će 85 eura godišnje, a vrijednost subvencija iznosi 35,3 milijuna eura. Povećanje cijena plina također će biti 10% kroz šest mjeseci.
Što se tiče toplinske energije, prosječni stan od 60 kvadratnih metara ostvarit će uštedu od 62 eura godišnje, a vrijednost te mjere je 2 milijuna eura.
Premijer je pojasnio da, unatoč promjenama na europskim i globalnim tržištima, Vlada nastavlja subvencionirati troškove energije za kućanstva, javni sektor, neprofitne organizacije te male i srednje poduzetnike. Ipak, uslijed postepenog povlačenja EU država iz politike subvencioniranja, cijene struje će porasti za 10% kroz dvije faze—oko 6,5% u studenom 2024. te preostali dio početkom 2025. godine. Bez mjera, prosječno kućanstvo bi godišnje plaćalo 584 eura za struju, dok s mjerama taj iznos iznosi 482 eura, što je godišnja ušteda od 102 eura.
Kod plina, subvencije Vlade omogućit će prosječnoj obitelji godišnju uštedu od 85 eura, uz ukupnu vrijednost mjere od 35,3 milijuna eura. I ovdje će povećanje od 10% doći postupno kroz šest mjeseci.
Za toplinsku energiju, subvencija za stan od 60 kvadratnih metara iznosi 62 eura godišnje, smanjujući troškove s 377 na 315 eura. Vrijednost ove mjere procijenjena je na 2 milijuna eura.
Za ugrožene kupce energenata država će izdvojiti 24 milijuna eura
Drugi dio Vladinog paketa mjera pomoći posebno se fokusira na najranjivije skupine u društvu. Jedna od ključnih mjera odnosi se na 88.500 ugroženih kupaca energenata, kojima će biti osigurana mjesečna naknada u obliku vaučera u vrijednosti od 70 eura za podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije. Premijer Plenković podsjetio je da je izvorni iznos te naknade iznosio 26 eura, no povećan je gotovo tri puta u kontekstu krize, a ukupna vrijednost ove mjere iznosi 24 milijuna eura.
Također, tu je i naknada za pružatelje socijalnih usluga poput pomoći u kući, smještaja u udomiteljskim obiteljima te organiziranog stanovanja i boravka. Mjesečne naknade variraju od 70 do 540 eura, ovisno o broju korisnika, a mjera obuhvaća više od 500 pružatelja usluga i oko 2.500 udomiteljskih obitelji. Ukupna vrijednost ove mjere iznosi 2 milijuna eura.
Umirovljenicima kroz jednokratnu pomoć 76,5 milijuna eura
Među najranjivijim skupinama su i umirovljenici koji će dobiti još jedan krug jednokratnih potpora, deveti po redu, a koji će biti namijenjen onima kojima je mirovina do 840 eura.
”Riječ je o podršci države na način da se ublaže troškovi koji se događaju zbog rasta, doduše minimalnog, cijena energenata, ali da oni taj teret puno lakše podnesu. Podršku ovoj mjeri daje Hrvatska stranka umirovljenika kao dio naše koalicije, ali i sve ostale stranke, a danas smo dobili i podršku Matice umirovljenika i Sindikata umirovljenika Hrvatske”, rekao je premijer i najavio da će Matica i Sindikat umirovljenika s ministrom Marinom Piletićem voditi dijalog o predstojećim zakonskim izmjenama kojima će se dodatno unaprijediti njihov položaj.
U ovoj mjeri riječ je o 760 tisuća umirovljenika s mirovinom do 840 eura, a ukupna vrijednost mjere je 76,5 milijuna eura.
U širem naporu da unaprijedi materijalni položaj umirovljenika, Vlada je u proteklih osam godina osigurala rast prosječne sveukupne mirovine za 73 posto te ona za kolovoz iznosi 620 eura. Istodobno, omogućena je isplata dijela obiteljske mirovine i osiguran njezin dodatan rast. Iako svjesna da se jednokratnim potporama ne rješavaju svi problemi umirovljenika, Vlada ovom mjerom šalje signal podrške i brige za najugroženije u društvu kako bi im se olakšalo snošenje troškova rasta cijena energenata.
Bolji materijalni položaj umirovljenika cilj je Vladine mirovinske politike
”Cilj naše mirovinske politike je da se u predstojećem razdoblju jača cijeli mirovinski sustav i da se unaprijedi položaj naših umirovljenika i na tom tragu će se pristupiti radu u vezi izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Rast mirovina u mandatu od 30 posto sa ciljem da prosječna sveukupna mirovina dođe na najmanje 750 eura, jasan je programski cilj Vlade”, naveo je Plenković. Namjera je da se pritom promijeni i način usklađivanja mirovina prema rotacijskoj formuli 85 prema 15 prema povoljnijem iznosu rasta plaća i troškova života.
Do sada je za umirovljenike bilo osam paketa mjera vrijednih ukupno 537 milijuna eura, dok će novi paket o kojem se danas donosi odluka, iznositi dodatnih 76,5 milijuna eura, koji će biti isplaćeni tijekom jeseni.
Sve je to dio naše politike koja želi omogućiti kvalitetniji život našim sugrađanima treće životne dobi, ustvrdio je.
Potpore za studente i nezaposlene branitelje
Vlada nastavlja i sa potporom studentima u iznosu od 4,5 milijuna eura. Putem Ministarstva znanosti i obrazovanja s ovom subvencijom prema 25 studentskih centara u 25 gradova osigurano je da studentska prehrana ne poskupi za 20 posto. ”To je važna mjera onima koji se obrazuju da Hrvatska u budućnosti bude što kvalitetnija, a mi im na ovaj način pomažemo u troškovnom smislu.”
Također, tu je i mjera naknade nezaposlenim hrvatskim braniteljima u iznosu od 1,3 milijuna eura. Riječ je o oko 13 tisuća osoba koje će dobiti jednokratnu novčanu naknadu od 100 eura za ublažavanje rast troškova života.
Sedmi paket mjera, vrijedan gotovo 250 milijuna eura, koji se donosi nakon konzultacija sa svim partnerima i pune političke podrške među našim koalicijskim i socijalnim partnerima, a jednako tako i sa županijske, gradske i općinske razine, ima za cilj zadržavanje niske cijene energije i zaštitu najranjivijih skupina u društvu, zaključno je o ovoj temi poručio premijer Plenković.
Hrvatska među članicama EU u kojima je gospodarski rast u prvih pola godine među najvišima
U svom se obraćanju osvrnuo i na aktualne događaje tijekom prethodnih dana, poput prošlotjednog izvješća Državnog zavoda za statistiku, koje je pokazalo nastavak trenda smanjenja inflacije, koja je tako u kolovozu na godišnjoj razini iznosila 1,8 posto, što je jedna od najnižih stopa inflacije u protekle tri godine, istaknuo je premijer, uz zaključak da je to pokazatelj kako je Vlada, kombinacijom poduzetih mjera, uspjela obuzdati rast inflacije i inflatornih pritisaka, odnosno rast cijena koji bi utjecao na kvalitetu života građana.
Dodao je i kako navedeni podatak o stopi inflacije treba gledati u kontekstu rasta bruto domaćeg proizvoda, koji je u drugom kvartalu ove godine iznosio čak 3,3 posto, te se, uz rast od 3,9 posto u prvom kvartalu, Hrvatska nalazi među članicama Europske unije u kojima je gospodarski rast u prvih pola godine među najvišima.
Premijer je podsjetio i na prošlotjedno obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, uz zahvalu potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu na dostojanstvenom događaju koji je obilježen dvodnevnom konferencijom u Daruvaru.
Zahvalio se, također, svim udrugama koje ulažu znatne napore kako bi se identificirale preostale nestale osobe i njihovi posmrtni ostaci iz Domovinskog rata.
Dosad je identificirano čak 268 osoba, a trgamo za još njih 1792, rekao je Plenković, naglasivši kako je ta aktivnost itekako intenzivna, bez obzira na vrlo zahtjevne okolnosti, s obzirom na protok vremena i druge aspekte ovoga teškoga i bolnoga procesa za obitelji.
Osvrnuo se i na Strateški forum na Bledu, na kojem su sudjelovali dužnosnici iz brojnih zemalja i međunarodnih organizacija, a održan je i bilateralni susret sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, koji je jučer boravio u Hrvatskoj na svečanoj utakmici u povodu 60. rođendana najvećeg hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića
Drago mi je da smo kao Vlada mogli pomoći u organizaciji ovoga sjajnog događaja, kazao je Plenković, zahvalivši obitelji Dražena Petrovića.
Radni posjet Bosni i Hercegovini
Govoreći o posjetu Bosni i Hercegovini, prvom radnom posjetu u novom mandatu ove Vlade, premijer je izvijestio da su se susreli s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, te s predstavnicima Parlamentarne skupštine, a boravili su i u Mostaru, gdje su dodijeljeni brojni ugovori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za niz projekata značajnih za Hrvate u Bosni i Hercegovini, a posebno za tri strateške institucije, važne za opstojnost i identitet hrvatskog naroda – Hrvatsko narodno kazalište koje se gradi u Mostaru, Sveučilište u Mostaru i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar.
Napravljeni su značajni iskoraci u području zdravstva
Ministri Erlić i Beroš potpisali su danas ugovore vrijedne 26,5 milijuna eura, za unapređenje hitne medicinske službe, rekao je Plenković, istaknuvši kako je riječ i o ugovorima koji se odnose na hitnu helikoptersku medicinsku službu u četiri baze – Rijeka, Split, Osijek i Zagreb.
Samo u kolovozu ove godine zabilježeno je 200 intervencija, napomenuo je, što dovoljno govori o novoj, dodatnoj kvaliteti u pružanju hitne medicinske usluge, s obzirom na to da su je sada Hrvatska i njezin zdravstveni sustav u stanju pružiti svima kojima su takva pomoć i brzina reakcije potrebni.
Plenković je dodao i kako je potpisan ugovor vrijedan skoro 15 milijuna eura za nabavu 80 novih, potpuno opremljenih, cestovnih medicinskih vozila, a sve navedeno predstavlja značaj iskorak u području zdravstva.