Dok se diljem Hrvatske na Međunarodni praznik rada tradicionalno dijelio grah i slavile radničke tekovine, u stvarnosti hrvatskog radnika malo je razloga za slavlje. Niske plaće i nesigurni radni uvjeti i dalje su svakodnevica za velik dio zaposlenih, posebno u privatnom sektoru.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel iskoristio je današnji dan kako bi još jednom upozorio na velike razlike u plaćama i neuređenost radnog tržišta. Zatražio je da se u Temeljni kolektivni ugovor za gospodarstvo uvedu tri razine najnižih bruto plaća — tisuću eura za najjednostavnije poslove, 1500 eura za srednje složene i 2000 eura za najsloženije. Prijedlog će uskoro, najavio je, biti upućen poslodavcima.
No Novosel tu ne staje. Od Vlade traži da minimalna plaća postane i najniži osobni odbitak za oporezivanje, trenutno 970 eura, kako bi radnicima ostajalo više u džepu. “Minimalna plaća mora trajno biti neoporeziva. Time bi mnogim radnicima neto plaće porasle i do 80 eura mjesečno”, poručio je.
S druge strane, premijer Andrej Plenković tvrdi da razloga za nezadovoljstvo nema. “U situaciji smo da tko god želi raditi, može naći posao. Imamo rekordnu zaposlenost i realni rast plaća od preko 40 posto”, istaknuo je, navodeći i rast zaposlenosti za više od 90 posto tijekom njegova mandata.
Ministar pravosuđa Damir Habijan dodao je da su plaće u državnim i javnim službama porasle za 32 posto u odnosu na početak mandata 2016. godine, naglašavajući da je to “veliki skok”.
No sindikati imaju drukčiji pogled. “Plaće u javnom sektoru jesu rasle, ali u realnom sektoru je potpuni kaos. Zato inzistiramo na kolektivnom ugovoru koji bi uveo red i zaštitio najniže plaćene radnike u privatnom sektoru”, upozorava Novosel.
Na zahtjeve sindikata reagirali su i poslodavci, koji tvrde da nisu protiv rasta plaća, ali da to nije moguće bez smanjenja poreznih i parafiskalnih nameta. Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber poručuje: “Ne možemo povećavati plaće bez rasta produktivnosti i profitabilnosti. Ogromni državni aparat i neučinkovit javni sektor guše mogućnost razvoja. Potrebne su duboke reforme.”
U raspravu se uključio i predsjednik Zoran Milanović, koji je na Facebooku poručio da bi manjak radne snage u Hrvatskoj bio manji da je hrvatski radnik bolje plaćen. Upozorio je i na opasnosti modela temeljenog na planskom uvozu stranih radnika: “To ruši vrijednost rada i šteti i stranim i domaćim radnicima.”
Pitanje plaća i dostojanstvenog rada u Hrvatskoj očito ostaje jedno od gorućih. I dok premijer govori o statistikama, sindikati i radnici na terenu osjećaju stvarnost sasvim drugačije.
Minimalne bruto plaće u regiji (2025.)
Zemlja Minimalna bruto plaća (€/mj)
Slovenija 1.253 € Najviša u regiji
Hrvatska 970 € Povećanje od 15,5% u odnosu na 2024.
Crna Gora 600 € Jedna od najnižih u Europi
Srbija 534,64 € Povećanje od 13,7% u odnosu na 2024.
BiH (Federacija) 511 € Uvećanje uz dodatke poput toplog obroka
BiH (Republika Srpska) 460,2 € Uvedene tri razine minimalca
Sjeverna Makedonija 396 € Povećanje od 8,1% u odnosu na 2024.