Prosvjed 42 zatvorenika u zagrebačkom Remetincu ponovno je skrenuo pozornost na stanje u hrvatskim zatvorima. Zatvorenici su odbili vratiti se u ćelije zbog nezadovoljstva uvjetima.
Predsjednik Sindikata pravosudne policije Armin Tatarević potvrdio je da se situacija smirila, ali da je većina pobunjenih zatvorenika isti dan premještena u Glinu, Gospić i druge ustanove – koje su, upozorava, i same već prenapučene.
„Prije bismo rekli da su se zatvorenici sami organizirali, bez nekog vođe”, kazao je Tatarević.
Iz Ministarstva su kratko poručili da se u Zatvoru u Zagrebu „redovito odvijaju svi radni procesi”, uz najavu novih ulaganja.
SINDIKAT: „NA TERENU JE SVE GORE”
U Sindikatu su ogorčeni godinama ponavljanim obećanjima.
„Dosta im je obećanja, dok je na terenu sve gore i gore. Svakodnevno odlaziti u prenapučene zatvore, uz teške uvjete rada, nedostatak pravosudnih policajaca i mizernu plaću, gorka je istina koju u Ministarstvu ne žele čuti”, poručio je Tatarević.
Podsjeća da od najavljivanih projekata – kaznionice u Šibeniku te proširenja Remetinca i Siska – nije započeto ništa.
„Proljeće je daleko, a njihovih 300 novih mjesta je kap u moru.”
Dodaje da je od potresa prošlo gotovo šest godina, a zatvorski sustav i dalje je bez Zatvora u Sisku i 130 mjesta u Glini. Obnova Bjelovara, najavljivana na šest mjeseci, traje gotovo dvije godine.
ALARMANTNI PODACI PRAVOBRANITELJICE
Ured pučke pravobraniteljice upozorava da je problem godinama ignoriran, relativiziran pa čak i negiran.
Prošle godine u sustavu je boravilo 16.797 osoba, a kapaciteti su premašeni za 1.033 mjesta.
Najgore je u Osijeku – 205% popunjenosti, slijede Karlovac sa 195% i Varaždin sa 191%.
Zabilježene su sobe od 19 do 21 m² bez sanitarnog čvora u kojima boravi 7-8 osoba, prljavi zidovi i neodvojeni sanitarni čvorovi. Istražni zatvorenici često spavaju na madracima na podu.
Gotovo 17 godina nakon odluke Ustavnog suda iz 2009. zagrebački zatvor i dalje nije usklađen s europskim standardima.
Popunjeno je samo 75% radnih mjesta – od četiri predviđena zaposlenika rade tek troje. Prigovori se odnose i na nedostupnost liječnika, stomatologa i specijalista.
Elektronički nadzor lani je primijenjen samo 46 puta, iako kazna do godine dana u domu postoji u zakonu već 13 godina.
HHO: DRŽAVA NE SMIJE ODUZETI DOSTOJANSTVO
Hrvatski helsinški odbor traži hitno smanjenje prenapučenosti i veću primjenu alternativa zatvaranju.
„Lišenje slobode ne smije uključivati dodatno kažnjavanje boravkom u uvjetima koji ugrožavaju zdravlje, sigurnost i dostojanstvo”, poručuju, podsjećajući na presudu „Muršić protiv Hrvatske” – prostor manji od 3 m² po osobi snažna je pretpostavka nečovječnog postupanja.
ŠTO NAJAVLJUJE MINISTARSTVO?
Ministarstvo najavljuje 300 novih mjesta u Varaždinu i Lipovici-Popovači, 400 mjesta u novoj kaznionici u Perušiću te dugoročno 1.200 mjesta u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, uz širu primjenu elektroničkog nadzora.
No i Sindikat i Pravobraniteljica poručuju: problemi se ne mogu rješavati samo obećanjima.
Posebno nakon tragedije u bolnici Sveti Ivan, gdje je zbog propusta sustava preminuo 32-godišnji Kristian Josip Periš, jasno je da je prevencija bolja od zakašnjelih reakcija.
Hrvatska zbog uvjeta u zatvorima već gubi sporove u Strasbourgu. Posljednja presuda iz lipnja ove godine: 5.700 eura odštete + 1.080 eura troškova, a najviša dosad plaćena naknada bila je 15.000 eura – i to dvaput.