Piše: Suzana Pavlović
Asanacija je zaštita i spašavanje zbog smanjenja opasnosti za zdravlje ljudi i životinja na područjima zahvaćenima katastrofama, prirodnim, tehničko-tehnološkim, ekološkim ili ratnim djelovanjem. Cilj je spriječiti nastanak i širenje ljudskih, biljnih i životinjskih bolesti, osigurati nužne sigurnosne uvjete i zaštititi okoliš. Zaštićuju se, spašavaju i osposobljavaju izvori pitke vode za ljudsku uporabu i korištenje u domaćinstvima i poljoprivredi, namirenje stoke, navodnjavanja polja i slično. Međimurski “Regionalni tjednik” studenog 2020. objavio je o besplatnom programu asanacije kao djelatnosti Crvenog križa.
Rezolucija Europskog parlamenta 2022. o pristupu vodi kao ljudskom pravu obuhvaća rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2010. priznanjem prava na čistu vodu za piće i sanitarne uvjete, također temelja javnog interesa. Nedostatak vode nespojiv je sa životom.
Vodoopskrba je nužna za poljoprivrednu proizvodnju hrane, stočarstvo i ribarstvo. Nemoguće je stvoriti održiv i univerzalan pristup čistoj vodi bez funkcionalnih sanitarnih lanaca. Vlade su obvezne osigurati osnovne minimalne razine vodoopskrbe i odvodnje za sve. Narušavanje kvalitete vode smatra se kaznenim djelom.
Europska socijalna prava pristupa osnovnim uslugama izričita su u pravu na vodu i sanitarne uvjete jer uskraćivanje utječe na život i zdravlje. Kontaminirana voda, neodgovarajuće upravljanje otpadnim vodama i loši zdravstveni uvjeti znače teška oboljenja i smrt. Vodoopskrba i odvodnja su javnozdravstveni temelji. Čista voda je važna protiv zaraznih bolesti i za antimikrobnu otpornost.
Dokumente, direktive, smjernice i opće komentare o vodnoj politici donosili su Ujedinjeni narodi, Ekonomska komisija UN-a za Europu, Svjetska zdravstvena organizacija, Europski parlament i Vijeće, Europska ekonomska zajednica te EU Komisija. Postoji europska organizacija “Right2Water” te inicijativa “Resilient Water Accelerator”.
Cilj UN-a je osiguranje cjelokupnom svjetskom stanovništvu univerzalnog i jednakog pristupa zdravstveno ispravnoj pitkoj vodi i sanitarnim uvjetima do 2030. UN Water pokazuje nejednak pristup vodoopskrbi i odvodnji. Očitovano je izvješće posebnog izvjestitelja za ljudska prava na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete iz 2021. o rizicima i učincima komodifikacije i financijalizacije vode na ljudsko pravo na nju. Od 1991. postoji direktiva Vijeća Europske ekonomske zajednice o zaštiti voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora.
Europske direktive zaštićuju podzemne vode od onečišćenja i pogoršanja stanja te kvalitetu vode za ljude. Svjetska tijela upozoravaju ekstraktivne industrije poput šumarstva u pretjeranoj sječi zbog novca. Nezakonitim zlouporabama utječe se na površinske i podzemne vodne resurse rijeka i drugih izvora za ljudsku potrošnju. Hrvatska nije izuzetak.
Apelira se na održivu, otpornu vodoopskrbnu i sanitarnu infrastrukturu s mjerama smanjenja rizika od katastrofa te sve potrebne alate mapiranja vodnih rizika uz sustav ranog upozoravanja. Naglašava se jamčenje dostatne i kontinuirane opskrbe visokokvalitetnom vodom. Poziva se države i donatore na ulaganja za povećanje pristupa vodoopskrbi i odvodnji. Podržava se Svjetska platforma vodne solidarnosti UN-a kako bi se suradnjom s lokalnim vlastima našlo rješenje za izazove s vodom.
Postupanje s vodoopskrbom opisano je kao “due dilligence” odnosno s dužnom pažnjom. Delegacije Europske unije i misije država članica u zemljama izvan EU pozvalo se na posebnu pozornost vezano za poduzeća koja bi mogla uskratiti ili ugroziti pravo na vodu i sanitarne uvjete. Istaknuto je da žrtve takvih kršenja moraju imati pristup učinkovitoj sudskoj zaštiti, drugim odgovarajućim pravnim lijekovima i mehanizmima pritužbi. Sukladno svjetskim i europskim odredbama nadležnih tijela socioekonomski ranjivim kućanstvima mora se zajamčiti minimalna razina opskrbe vodom za egzistenciju.
Europsku komisiju poziva se da organizacijama civilnog društva poput Crvenog križa i lokalnih zajednica koje rade na rješavanju kršenja prava na vodu i sanitarne uvjete dodijeli odgovarajuća sredstva uz pristup bitnim informacijama. Treba im omogućiti smisleno sudjelovanje u odlukama o vodi informiranim i na rezultate usmjerenim doprinosima oblikovanju i provedbi vodne politike.
Grad Glina je 2017. objavio da se na površini od 543 km² nalazi 69 naselja od kojih glavnina koristi bunarsku vodu ili izvore o kojima ovise ljudi i stoka. Bunari su često jedini izvor pitke vode.
Gradsko društvo Crvenog križa Glina započelo je 1.lipnja 2011. program asanacije bunara uz kupnju opreme. U prosjeku se čistilo jedan bunar dnevno. Ojačalo se suradnjom s Crvenim križem Hrvatske i Crkvom Isusa Krista svetaca čijim je predstavnicima to demonstrirano u Maloj Solini. Cijeli program sufinancirao je Hrvatski Crveni križ. Grad Glina uključio se 2014.
Asanacija je funkcionirala da se nakon dojave GDCK Glina problem riješavao u dva do tri tjedna. Hitni slučajevi riješavani su u roku dva dana. Obavlja se od ožujka do prosinca ovisno o vremenskim prilikama. Gradsko društvo Crvenog križa Grada Gline obavijestilo je 29.siječnja 2025. građanstvo i korisnike da vrši besplatne asanacije bunara za cijelu županiju i okolne krajeve. Naveden je broj telefona i e-mail prijave na njihovoj službenoj i Facebook stranici. Usluga obuhvaća čišćenje bunara dubine do 15 metara zbog uklanjanja nečistoće i osiguravanja ispravnosti vode za korištenje, bunarsku dezinfekciju, uzorkovanje vode za laboratorijsku analizu provjere ispravnosti i zdravstvene sigurnosti.
Asanaciju bunara započeo je 1997. Hrvatski crveni križ u društveno-zdravstvenom cilju osiguranja izvora pitke vode zadovoljavajućih higijenskih uvjeta, povećanja svijesti stanovništva o sanitarnim standardima u suradnji s lokalnim zdravstvenim ustanovama zbog izbjegavanja zdravstvenih rizika prenosivih vodom te postizanja europskih ekoloških standarda. Problematika je uzrokovana oštećivanjima ratnim okolnostima na pogođenim područjima poput Sisačko-moslavačke županije, dugogodišnjim zapuštanjima, zagađivanjem i povezanosti sustavom spojenih posuda. Tako su bunari potencijalni izvori zaraze.
Učestale suše vode krizama snabdijevanja pitkom vodom višemjesečnog trajanja. U vodi se pronalazilo kadmij i mangan koji mogu izazvati trovanje. Čimbenici su promjene klimatskih uvjeta, pojedinačna nepažnja, neispravna uporaba mineralnih i stajskih gnojiva u zastarjeloj seoskoj tehnologiji.
Postupak asanacije je slojevit. Oprema je vozilo, prikolica, agregat, muljna pumpa s cijevima, poljski set za analizu vode, toranj s koloturom za spuštanje u bunar, podvodna svjetiljka i ostalo nužno. Provodi se standardima Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Nakon prvotnog anketiranja vlasnika bunara i analize upitnika, utvrđuju se prioriteti. Voditelj tima uzorkuje vodu za biološku analizu na fekalne koliformne bakterije i kemijsku analizu na nitrate.
Pristupa se pranju bunarske stijenke, crpljenju vode, vađenju onog iz i s površine vode nakon čega se tretira Izosanom. Protekom određenog vremena vrši se ponovna analiza kvalitete vode. Ako se utvrdi njena ispravnost, pristupa se ispumpavanju. Popravlja se i uređuje nadgrađa i okoliš bunara po potrebi.
Asanacija je izuzetno rizičan postupak. Nekad je preopasno ulaziti zbog mogućeg urušavanja bunara dok su drugi manjeg promjera od širine radne pumpe. Pojedini su zatrpani smećem ili građevinskim materijalom, preblizu poljskih zahoda, septičkih jama, gnojnica, autoradionica ili drugih zagađivača.
Portal narod.hr na 5.siječanj 2021. pisao je o šikljanju kipuće vode i mulja iz zemlje nakon potresa 29.prosinca 2020. kao mogućem uzročniku urušavanja cesta, mostova i kuća u Brestu Pokupskom na pet kilometara od Petrinje. Tla u dvorištima utonula su nekoliko centimetara. Voda iz bunara dizala se kao erupcija.
To su sufozijske jame i likvefakcije za koje je još upitno jesu li zaista i kako svuda na Banovini sanirane unatoč hvali vlasti kako se time pozabavila. O tome su pisani diplomski i drugi stručni znanstveni radovi u okviru geotehničkih problema. Hrvatska radio-televizija se veljače 2021. osvrnula na problematičnu pitku vodu, pojedina sela koja uopće nemaju vodovodnu mrežu i bunare zamućene pijeskom. Brestovčani su tad još bili bez vode za kuhanje i higijenu.
Radio Slatina 5.travnja 2021. govorio je da su slatinski stručnjaci asanacije udarna snaga HCK na Banovini. Dva tima CK Slatina provela su dva tjedna na Banovini. U 9 dana očistili su 36 bunara bez ulaska zbog opasnosti u okolici Petrinje i Gline. Izvađeni su predmeti koje se moglo zakačiti. Bačen je Izosan za sanitaciju i dezinfekciju vode. Bili su smješteni u petrinjskoj vojarni. Posjetio ih je izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt. Bili su i instruktori na praktičnom seminaru za asanatore bunara u Petrinji.
Crveni križ Vinkovci 19.travnja 2021. na Facebook-u je objavio:”Razorni potres na Banovini ostavio je posljedice i na izvore pitke vode. Ekipe za asanaciju bunara Hrvatskog Crvenog križa su već dulje vrijeme aktivne na ovom području. Kako bi što veći broj bunara na ovom području u što kraćem roku osposobili za korištenje, Hrvatski Crveni križ je tijekom proteklog vikenda u kampu operativnih snaga u Petrinji proveo teoretsko i praktično osposobljavanje novih volontera za asanaciju bunara. Sudjelovali su predstavnici GDCK Županja, Virovitica, Sisak, Petrinja, Glina, Velika Gorica i Zagreb. Predavači su bili voditeljica Službe za djelovanje u kriznim situacijama Hrvatskog Crvenog križa Matea Brižić, Ivica Usmiani iz Odjela za pripremu i djelovanje u kriznim situacijama HCK i ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci Branko Tomić, osnove alpinističko-speleoloških tehnika i sigurnost pri spuštanju u bunar demonstrirao je Damir Juroš, a praktični dio rada na asanaciji bunara demonstrirali su volonteri GDCK Slatina Josip Šimić, Zlatko Borovec i Zlatko Horvat”.
Neposredno nakon potresa vlast je u sprezi s medijima i drugim akterima diskutabilne naklonjenosti HDZ-u brže-bolje objavljivala o zdravstvenoj ispravnosti vode i konzumaciji bez ikakvih ograničenja uz takav zaključak Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije izveden kontrolom uzoraka vode i nakon samokontrole javnih isporučitelja odnosno opskrbljivača vodom završetkom terenskih mjerenja prisutnosti rezidualnog dezinficijensa i parametra mutnoće vode za ljudsku potrošnju.
Stožer civilne zaštite u segmentu otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije 22.1.2021. ponosno je objavio o petrinjskoj zdravstveno ispravnoj vodi u spomenutom izvješću i objavi petrinjske Privrede. Izvještaj sadrži uzorkovanje vode u Privredi na Sajmištu, Operativa-slavina, voda iz razvodnog sustava (spremnici i mreža). Tip zahtjeva Privrede za uzorkovanje bio je “zapisnik”.
Uzorak se uzelo u Policijskoj postaji Petrinja sa sanitarnog čvora, Mlin i pekare d.o.o Sisak, Sisačka ulica, Petrinja, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Petrinja, petrinjskoj vojarni “Pukovnik Predrag Matanović”, restoran, kuhinjska slavina, priprema hrane. Uzorkovalo se u Općoj bolnici “Dr.Ivo Pedišić” Sisak, na internom odjelu Petrinja sa slavine kod lifta od ulaza, “Gavranoviću” Petrinja u Radićevoj ulici, Dječjem vrtiću “Petrinjčica” i Domu zdravlja Petrinja. Nije specificirano radi li se o Domu Zdravlja Lopašićeva s obzirom da je DZ Gupčeva izuzetno potresno stradao i tada označen neuporabljivim. Kod ostalih mjesta uzorkovanja navodilo se točne lokacije, adrese i kućne brojeve privatnih kuća. Obuhvaćena je JPP “Kotva” Petrinja, “Apios” benzinska postaja u Zagrebačkoj ulici, Zebinac kao rezervoar mješane vode i Zebinac Kupa, slavina vodospreme.
Uzorkovalo se u vodospremi Gornja Bačuga, Donjoj Bačugi na kuhinjskoj slavini, kupaonskoj u Banskom Grabovcu i dvorišnoj u Luščanima. U Peckom i Novom Selištu doprinos su dale kuhinjske slavine. Župić sa šumskim izvorom vode dao je uzorak iz kupaone. Doprinositelji su Dobrovoljno vatrogasno društvo Nebojan, Mlin i pekare Gora i kuhinjska slavina u Graberju.
Danak su dale pekara “Edi” Brest Pokupski, “Lonia” Lekenik sa slavinom na mesnici te Mlin i pekare u Pešćenici kod Petrinje. ZJZ Sisak apelirao je da se nakon naknadnih potresa i pojave mutnoće vodu prokuhava prije konzumacije. Bunarska voda nije uzorkovana i analizirana. Potpisnici su bili Magdalena Ujević Bošnjak, Jurica Štiglić i Ljilja Škarić.
U uvjeravanju stanovništva o ispravnoj vodi eksplicitno je navedeno da redovnu samokontrolu uzoraka vode za opskrbu provode Komunalac Dvor, Vodoopskrba Hrvatska Dubica, Vodooopskrba i odvodnja Topusko, Sisački vodovod, Vodovod Glina i Privreda Petrinja sada skupno obuhvaćeni u Vode Banovine kojima je većinski vlasnik Grad Petrinja. Na mrežnoj stranici Voda Banovina dostupni su izvještaji (ne)ispravnosti vode za ljudsku potrošnju od 2019. do početka 2025.
Inoslav Brkić, ravnatelj ZJZ Sisak u emisiji “Hrvatski radio za Banovinu” 9.veljače 2021. rekao je kako petrinjski vodovod ima dovoljno vode urednih nalaza. Kontradiktorno, preporučio je prokuhavanje vode prije korištenja pravdajući to štetom potresa ispod i iznad zemlje. Potresom se vodovodne i kanalizacijske cijevi pomiču čime u vodovodnim cijevima nastaje podtlak koji u sebe može povući okolni sadržaj kanalizacijskog sustava.
Privreda Petrinja dobila je priznanje za 50 godina kontinuiranog poslovanja 26.rujna 2024. kao simbol predanog rada što je oličenje ironije, kontinuiranog rasta i iznimnog doprinosa lokalnoj zajednici. Priznanje je preuzeo direktor Željko Softić. On je trenutna odgovorna osoba za još uvijek nezavršenu petrinjsku vodno-komunalnu infrastrukturu započetu 2016. financiranu hrvatskim i europskim novcem zajedno s drugim uključenim dionicima. Bio je medijski popraćen povodom suspektnog postupanja gradske tvrtke. Privreda se 2023. pohvalila ukupnom vrijednošću vodno-komunalno infrastrukture Petrinja (aglomeracija) od oko 450 milijuna kuna (60-tak milijuna eura) uz opetovana obećanja “skorog” završetka svih radova.
Grad Petrinja 30.travnja 2022. isplatio je Privredi 5.485,79 kuna za radove sanacije na kvaru lokalnog vodovoda u Budičini i zamjenu vodomjera u Mošćenici-Crkva sv.Jakova. Ispitni izvještaj od 27.prosinca 2024. s izvorišta Pecki kod Petrinje i slavine na izvoru, ocijenio je vodu nesukladnom za ljudsku uporabu. Rezultati od istog dana za Pašino Vrelo u Hrvatskoj Kostajnici također su rezultata “nesukladno” za ljudsku potrošnju. Izvorište Perna, bunar 2 u Topuskom-nesukladno.
Vode Banovine obavijestile su 10.veljače 2025. o prekidu vodoopskrbe trajanja 2 sata u glinskom Dvorišću. Zbog radova u Topuskom 5.veljače 2025. bili su izvjesni problemi distribucije vode u dvije ulice. Pešćenica i Donji Vukojevac bili su obustavljene vodoopskrbe zbog radova na vodoopskrbnom cjevovodu 31.siječnja 2025. do 20:00 sati.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je 12.siječnja 2022. u pregledu aktivnosti obnove zgrada oštećenih u potresu na Banovini iznijelo asanaciju 834 bunara u tri potresom pogođene županije. Hrvatska vatrogasna zajednica 13.lipnja 2022. objavila je izvješće Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 o značajnijim vatrogasnim intervencijama za dan 12./13.6.2022. od 07:00 do 07:00 sati. Tada su u Sisačko-moslavačkoj županiji uslijed posljedica razornog potresa 2020. obavljene dvije vatrogasne intervencije prijevoza vode na području Grada Petrinje s dva angažirana vatrogasca i dva vozila JVP Petrinja.
Hrvatski Crveni križ 20.svibnja 2022. objavio je o svakodnevnom čišćenju bunara na području Banovine. Tada je pisalo da se stanovništvo godinu i pol dana nakon potresa bori s nedostatkom vode izraženim u ruralnim dijelovima ovisnima o bunarskoj vodi. Rečeno je kako se HCK-u prijavilo više od 2.500 građana bez pitke i tehničke vode. Potres je uzrokovao kontaminaciju podzemnih vodenih žila čime bunarska voda ne zadovoljava zdravstvene standarde.
Markt je ustvrdio da se bunare mora višekratno čistiti zbog poboljšanja bunarskog kapaciteta i kvalitete vode. Mulj se neprestano vraća čestim podrhtavanjima tla. Rekao je kako rade zahtjevan posao kojem je svaka podrška dobrodošla. Hrvatski Crveni križ dotad je asanirao 1.036 bunara.
Albertina Cestarić, ravnateljica GDCK Gline iznijela je da od 69 glinskih naselja samo 14 ima vodu misleći na bunare korištene za pitku i tehničku vodu. Pitku vodu im sada oni donose, a tehničku vatrogasci. Stravična nehumanost i bezobzirnost Hrvatske, vladajućeg HDZ-a i njihovih satelita dok se busaju kako je Hrvatska izuzetno “bitan” svjetski i europski čimbenik.
Coca-Cola fondacija za projekt asanacije Hrvatskom Crvenom križu do sredine 2022. donirala je više od 700.000 kuna. Od 2021. do svibnja 2022. uložili su značajna sredstva za nabavku opreme čišćenja bunara i edukaciju asanatora. Vinko Kovačić, menadžer za javne poslove, komunikacije i održivo poslovanje Coca-Cola Adria rekao je da se u razvijenim gradskim područjima olako uzima dostupnost vodovodne pitke vode. U pretežno ruralnim krajevima, osim velikih materijalnih šteta od potresa, istaknuo je nedostatak pitke vode.
Fondacija Coca-Cola donirala je 1,9 milijuna kuna Crvenom križu nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Projekt asanacije bunara popeo im se na 2,6 milijuna kuna. Kovačiću je važna dugotrajna potpora stradalim područjima. Iznio je brzu reakciju Coca-Cole nakon zagrebačkih i petrinjskih potresa. Mišljenja je o nužnoj dugotrajnoj pomoći i podršci poput bunarske asanacije. Bunari nisu najvidljivija stavka i prva pomisao u kontekstu potresne štete. U 2022. HCK je planirao asanaciju bunara i u 2023., odnosno dokle god je potrebno.
Potresom stradalo područje obuhvaća preko 506 sela i zaseoka. Većina nema javni vodovod. Potresne promjene smjera toka podzemnih voda potpomažu presušivanje bunara zajedno s visokim ljetnim temperaturama.
Portal “Moja domovina” za iseljenike, povratnike i useljenike je 19.srpnja 2021. izrekao o svakodnevnoj provedbi asanacije bunara. TV Našice je 13.siječnja 2023. zajedno s ostalim podacima o stanju na Banovini i nastavku pomoći HCK stradalnicima iznio da je dotad bilo očišćeno 1.404 bunara s podjelom 900.406 litara vode. Crveni križ Split se 31.prosinca 2021. osvrnuo na kontinuiranu aktivnost asanacije bunara.
Glinski gradonačelnik Ivan Janković 12.srpnja 2024. osvanuo je u medijima izjavama u stilu Marije Antoanete kada je tisuću Glinjana ovisnih o bunarima bilo bez vode na +35 stupnjeva. Izjava mu je glasila:”Oni imaju bunare, iz rijeka se doprema voda. Imaju i kišnicu”.
Janković je na parlamentarnim izborima 2024. bio banijska perjanica Damira Vanđelića i Daria Zurovca na listi stranaka Fokus i Republika u monstruozno skrojenoj sedmoj izbornoj jedinici. Tvrdio je:”Imamo jednog ili niti jednog stanovnika tu. Nikako nema ni smisla ni financijske opravdanosti da se tu provede mreže vode”. Tim rezoniranjem ljudsko pravo na vodu mu je neisplativo, a jedan čovjek može slobodno žedan skapati.
Bunarska voda je zbog visokih temperatura presušila. Vodu iz potoka dovozili su im vatrogasci. Glinjani su medijima opisivali uvjete tog (ne)života. Iz Grada Gline nadležni su tvrdili da će sedam okolnih sela najkasnije do “sljedeće godine” odnosno sad već uveliko započete 2025. vratiti u 21.stoljeće. Spomenute radove financira Europska unija. Smatra se, pak, da najudaljenija sela nikad neće dobiti vodu.
Dotrajala mreža. Stare cijevi stalno pucaju. Stanovništvu se noću zatvaralo dovod vode u kućanstva zbog prevelikih gubitaka dok kvar nije otklonjen. Glinski vlastelini uvjeravali su da obustava više neće biti. Glinjani kažu da su odavno ispraksirali kupanje grijanjem vode u loncu i polijevanjem kao prije stotinjak i više godina.
Janković se kasnije posipao pepelom zbog napisa o pitkoj vodi. Branio se medijskim senzacionalizmom. Cvrkutao je o izrezanosti i slobodnoj interpretaciji njegovih izjava. Naknadno se osjetio dužnim napisati stvarno i činjenično stanje vodoopskrbnog sustava, dostave vode i poduzetim radnjama. Iznio je da gradski sustav vodoopskrbe obuhvaća Grad Glinu i 18 okolnih sela duljine oko 130 kilometara.
Navodno je u tijeku bilo projektiranje vodovoda za još 8 naselja vrijednosti 3 milijuna eura roka izvođenja 18 mjeseci. Iznio je izvedbu magistralnog cjevovoda Glina-Maja-Dragotina od 12 kilometara u razdoblju od 2021. do 2023. vrijednosti 1.955.859,06 eura financiran Mehanizmom za oporavak i otpornost od 80%, od Hrvatskih voda 10% i Grada Gline 10%.
Tvrdio je o rješavanju problematičnih lokacija dostavom vode vatrogasnim cisternama onima bez vodovoda. Iznio je da je u 2021. i 2022. tako opskrbljivano 150 kućanstava. Uvođenjem plaćanja troška dostave od 1,74 eura u vatrogasnom cjeniku usluga, broj je sveden na 50 lokacija. Ljeti se dosegne 90-tak lokacija.
Vodocrpilište Prezdan u Gornjem Taborištu predaleko je od pojedinih glinskih sela. Zbog toga je s Hrvatskim vodama 2022. izrađen plan vodoistražnih radova tj. geofizičkih istraživanja na glinskom području za naselja Martinovići, Veliki Gradac, Vlahović, Donji Klasnić, Majske Poljane i Dabrinu u svrhu izvođenja opskrbljujuće bušotine. Cijena utvrđivanja količine vode na Prezdanu je 8.516,00 eura. No, tu nema pokazatelja dostupne vode, pa je improvizirano rješenje 30 spremnika za dostavu vode od Hrvatskog Caritasa za ljude.
Janković je nastavio žalopojke o iscrpljenosti svih mogućnosti sustavnog rješavanja opskrbe vodom s jedinim načinom spremnika i dostave vode cisternama što je trošak od aproksimativno 100.000 eura godišnje. Za grad koji vodi to mu nije zanemariv iznos, pa se tražilo modele financiranja. Rekao je da se trošak dostave vode financirao iz Fonda solidarnosti do 30.lipnja 2022.
Kasnije je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Odlukom Vlade Glini dodijelilo 200.000 eura za troškove dostave vode za 2022. i 2023. gledajući problem isključivo posljedicom potresa. Ministarstvo je prestalo plaćati taj trošak koji je 2024. financirao zajam Vlade RH za sanaciju posljedica potresa. Istekom tog plaćanja, sav trošak pada na krajnje korisnike. Visok iznos dostave vode posredstvom vatrogasaca zbog velikih udaljenosti naselja primorao je glinsku vlast na nabavu autocisterne za Vodovod Glina. Tako se usluga dostave vode ugradila u redovne usluge vodovoda.
Janković je izjavio o projektiranju vodovoda za Donje Jame, Donje Taborište, Gračanicu Šišinečku, Majske Poljane, Malu Solinu, Slatinu Pokupsku, Stankovce i Zaloj što ovisi o navodnim mogućnostima financiranja iz državnih i europskih fondova te budućem upravitelju vodovoda.
Jankovićevo priopćenje tvrdilo je da se vodovodna mreža izvodi ili projektira za 6.324 Glinjana (89% stanovnika glinskog područja) s faktom da brzinu realizacije lokalna samouprava ne diktira samostalno. Pravdao se ograničenim financijskim i operativnim mogućnostima te propustima prethodne vlasti odnosno glinskog HDZ-a i Stjepana Kostanjevića.
U smislu izbjegavanja poskupljenja vode, izrađeni su projekti solarnih elektrana na vodocrpilištima. Neostvareni su zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na objektima vodovoda i akata legalnosti predmetnih zgrada. Vodovod Glina ima gubitak vode od 60% od 2022. Sanacijom određenih kritičnih točki gubitak je smanjen za 6%.
Navedena je optimizacija sustava vodoopskrbe Grada Gline-centar, građevinska dozvola od 10.listopada 2023. Građevinska dozvola postoji za optimizaciju sustava vodoopskrbe šireg gradskog područja od 2.listopada 2023. Ugovorila se sanacija klizišta ispod vodospreme Pogledić prijavljena na Fond solidarnosti EU s potraživanjem 110.359,01 eura. Ukupna konačna vrijednost sanacije bila je 124.829,66 eura, a 114.470,65 eura plaćeno je s računa naknade za razvoj.
Listopada 2022. Grad Glina se prijavio na javni poziv za sufinanciranje projektne dokumentacije za ugradnju fotonaponskih elektrana u sektoru vodnih usluga (EnU-8/22), za izgradnju solarne elektrane na crpilištu Prezdan. Procijenjena vrijednost je 199.995,77 kuna odnosno 26.544,00 eura. Potpisan je Ugovor, provedena jednostavna javna nabava i projektiranje. Čeka se povrat sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te natječaj za izgradnju solarne elektrane.
U okviru projekta Hitne mjere sanacije Vodovod Glina prijavio se na Fond solidarnosti i potpisao ugovor vrijednosti 201.037,19 eura. Radovi vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama završeni su sa svim potraživanim troškovima.
No, na društvenim mrežama iskakat će sponzorirane objave Ivana Jankovića poput one o uređenju sportskog igrališta u Gornjem Viduševcu, tribinama, četiri reflektora i plastificiranoj ogradi. Najava je riješavanja lokacije društvenog doma vraćenog u vlasništvo DVD Viduševac. Prioriteti su hrvatskim politikantima oduvijek bili jasno određeni i obavijeni ironijom.
Arhiva aktivnosti Stožera civilne zaštite u okviru otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije s mnoštvom podataka za koje bi trebale godine utvrđivanja njihove stvarne izvedenosti i postojanja zajedno s utrošenim financijama završava na dan 16.ožujka 2023. U zbirnom pregledu na isti datum izrečeno je o ukupno 1.412 asaniranih bunara na području Banovine tj. terenima Petrinje, Gline i Siska.
Država odnosno Stožer civilne zaštite pohvalili su se čišćenjem i dezinficiranjem bunara te da je projektom redovnog saniranja podzemnih izvora vode obuhvaćeno oko 400 bunara na potresom pogođenom području na 31.ožujak 2021. Planirana je asanacija stotinjak bunara tjedno radom Hrvatskog Crvenog križa u suradnji s Ministarstvom zdravstva kojem je tada čelnik bio kriminalno kompromitirani Vili Beroš.
Nezanemarive količine mulja zbog sastava tla i nesustavno održavanje okarakterizirani su glavnim problemom. Vlast i službe oslanjale su se na djelovanje razornog potresa i one naknadne kao dodatnu motivaciju čišćenja izvora podzemnih voda i usklađivanje kakvoće vode za piće sa zdravstvenim standardima.
Država se saplela tvrdnjama kako je Ministarstvo zdravstva redovito provodilo projekte čišćenja vode koju kućanstva koriste mimo utvrđenog sustava vodoopskrbe. Nije izmaklo kako je asanacija ustaljeni projekt na cjelokupnom teritoriju Hrvatske. U Sisačko-moslavačkoj županiji po službenim podacima je asanacija bunara počela ožujka 2021. Predviđanja sanacija prirodnih izvora vode bila su kraj travnja 2021. s pristupanjem analizi kakvoće bunarske vode na potresom pogođenom području.
Država je izrekla 20.kolovoza 2021. kako je ponovno Županijski Zavod za javno zdravstvo izvijestio o ispravnosti vode za piće na cijeloj Banovini bez ograničenja za uporabu. Paradoksalno, vlast je obznanila o kontinuiranoj opskrbi vodom stanovništva na dan 21.siječanj 2022. Litraža podijeljene vode bila je 597.020 litara još 10.ožujka 2021.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković detaljnije je govorio o kostajničkim projektima 2.rujna 2021. naglaska da će se tamošnja vodoopskrba riješiti uređenjem zdenca B4 na izvorištu Pašina vrela i novom crpkom produbljivanja sa 60-tak na 170 metara dubine. Dana 4.svibnja 2021. Hrvatske vode su Gradu Hrvatska Kostajnica i gradonačelniku Daliboru Bišćanu predale ugovor vrijedan sedam milijuna kuna za dodatno vodocrpilište Pašina vrela. Klasična obećanja o kvalitetnijoj vodi i sigurnijoj opskrbi kao temelja razvoja vodoopskrbe Dvora i Hrvatske Dubice.
Državnici se 15.ožujka 2021. pohvališe potpisivanjem Ugovora o financiranju vodnih građevina petrinjskog područja i započetim pripremama izgradnje vodoopskrbnog sustava za Brest Pokupski i Malu Goricu. Za opskrbu vodom 800-tinjak stanovnika u 350 kućanstava predviđeno je 13.500 metara cjevovoda vrijednosti više od 11 milijuna kuna potpunog financiranja od Hrvatskih voda. Likvefakcija tog područja onemogućila je pristup podzemnim vodama odnosno korištenju bunara ostavivši stanovnike bez vode.
Izvještaje prijevoza vode s litražama, drugih intervencija i angažmana davala je Hrvatska vatrogasna zajednica. Vođena je evidencija o spremnicima, broju vatrogasaca poslanih na teren i s koliko vatrogasnih vozila te u kojem tjednu aktivnosti u okviru Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa.