Danas se obilježava 30. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Bljesak, jedne od ključnih pobjeda Hrvatske vojske i policije u Domovinskom ratu, kojom je 1995. godine oslobođeno okupirano područje zapadne Slavonije.
Operacija Bljesak započela je u ranim jutarnjim satima 1. svibnja 1995. godine, u 5:21 sati, i izvedena je munjevito, odlučno i strateški precizno. Na oko 80 kilometara dugoj bojišnici, hrvatske snage krenule su u napad iz tri smjera – s istoka, sjevera i zapada – slomivši otpor neprijatelja i presjekavši tzv. Sektor Zapad, čime je onemogućeno daljnje povezivanje i djelovanje srpskih snaga na tom području.
Odluku o pokretanju operacije donio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, a izvršena je na temelju zapovijedi tadašnjeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, generala zbora Janka Bobetka. Operaciju su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb, uz ključnu podršku Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.
U manje od 32 sata – tijekom 1. i 2. svibnja – hrvatske su snage oslobodile oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog teritorija, uključujući strateški važne točke: Okučane, Jasenovac i Staru Gradišku. Time je uspostavljen puni nadzor nad autocestom Zagreb–Lipovac te željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji, što je predstavljalo iznimno važan logistički i prometni uspjeh.
U operaciji su sudjelovale brojne postrojbe Hrvatske vojske i specijalne policije, među kojima se ističu 1., 3. i 5. gardijska brigada, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, kao i niz domobranskih pukovnija i brigada HV-a. Od posebnih policijskih jedinica, ističe se angažman Antiterorističke jedinice Lučko te brojnih specijalnih postrojbi iz svih krajeva Hrvatske – od Omege, Baka, Ose, Roda, Poskoka, Tigrova, Jastrebova, sve do specijalnih jedinica Barun, Ris, Orao, Trenk i mnogih drugih.
Bljesak je simbol profesionalnosti, hrabrosti i odlučnosti hrvatskih snaga te uvod u konačnu pobjedu u Domovinskom ratu, koju će samo tri mjeseca kasnije zapečatiti operacija Oluja. Danas, 30 godina kasnije, prisjećamo se te veličanstvene pobjede, ali i odajemo počast svim poginulim, ranjenim i nestalim hrvatskim braniteljima, čija je žrtva trajno utemeljena u slobodi suvremene Hrvatske.
Topničko-raketnu i protuzračnu potporu tijekom Vojno-redarstvene operacije Bljesak hrvatskim snagama pružale su brojne specijalizirane postrojbe. U operaciji su ključnu vatrenu snagu osiguravale postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade Hrvatske vojske, kao i 13. protuoklopni topničko-raketni divizijun, 15. protuoklopna topnička i raketna brigada, 16. topničko-raketna brigada te 18. topnički divizijun. Važnu ulogu u zaštiti zračnog prostora imale su i 201. te 202. topničko-raketna brigada Protuzračne obrane, kao i 1. samostalna topnička bitnica kalibra 57/2 mm.
Osim klasičnih borbenih snaga, u operaciji su sudjelovali i specijalizirani odredi poput Voda za elektroničko djelovanje, Voda bespilotnih letjelica, 350. odreda diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojne ABKO, 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze te 312. logističke baze, što je dodatno osnažilo operativne kapacitete i osiguralo visoku razinu međusobne koordinacije i potpore.
Posebno značajnu ulogu imalo je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. U borbenim zadaćama sudjelovali su i piloti borbenih zrakoplova MiG-21. Nažalost, tijekom jednog od borbenih letova poginuo je pukovnik Rudolf Perešin, legendarni zapovjednik prve lovačke eskadrile HRZ-a i PZO-a, simbol hrabrosti i domoljublja.
U operaciji Bljesak sudjelovalo je približno 7200 pripadnika Hrvatske vojske i specijalne policije. Nažalost, 51 hrvatski branitelj je poginuo ili preminuo od posljedica ranjavanja, dok ih je 162 ranjeno. Njihova žrtva zauvijek je upisana u temelje hrvatske slobode.
U znak odmazde za poraz srpskih snaga, pobunjeničko vodstvo naredilo je neselektivno raketiranje hrvatskih gradova. Među njima bio je i Zagreb, gdje su rakete pogodile dječju bolnicu, gimnaziju, Akademiju dramskih umjetnosti te druge civilne objekte. U tom terorističkom činu ubijeno je sedam osoba, dok ih je najmanje 176 ranjeno.
Konačan poraz neprijatelja u operaciji Bljesak potvrđen je u popodnevnim satima 4. svibnja 1995. na Gavrinici iznad Pakraca, kada je uslijedila bezuvjetna predaja preostalih srpskih snaga. Time je slomljen vojni otpor i simbolično označen kraj velikosrpske politike na području zapadne Slavonije.
Visoka razina koordinacije, osposobljenost i borbena spremnost postrojbi Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova tijekom operacije Bljesak predstavljala je dokaz snage i učinkovitosti hrvatskog obrambenog sustava. Bljesak je, uz kasniju operaciju Oluja početkom kolovoza 1995., činio prekretnicu u Domovinskom ratu. Preostali okupirani teritorij oslobođen je vojno ili, u slučaju hrvatskog Podunavlja, procesom mirne reintegracije koja je završila 15. siječnja 1998. godine.