U subotu je Gradska knjižnica u Otočcu bila mjesto za one koji su došli na predstavljanje 4. broja Ličkog narodnog kalendara, autora prof. dr. sc. Stjepana Blažanovića.
Večer posvećena Gackoj i Lici, pamćenju i pisanoj riječi pretvorila se u mnogo više od obične promocije knjige – u susret ljudi koji vjeruju da Gacka i Lika imaju što reći Hrvatskoj, samo to treba zapisati dok još ima tko pričati.
Knjiga nastaje na terenu, s ljudima
U razgovoru nakon predstavljanja prof. Blažanović otkrio je kako Kalendar nastaje – ne u kabinetu, nego na terenu, među ljudima.
„Knjiga se stvara temeljem prikupljene građe iz četiri grada, ali i iz općina, uz suradnju s brojnim suradnicima koji se javljaju, predlažu teme i aktivno sudjeluju u stvaranju kalendara – bilo da se radi o događaju, osobi ili nečemu što je važno zabilježiti.”
Na autoru i njegovim suradnicima je, kaže, da predložene primjere uvrste u pisanu riječ kako bi ostali trajno zabilježeni i spašeni od zaborava.
„Prilikom stvaranja kalendara obišao sam sve naše gradove i općine i uvijek pronalazim toliko bisera koji hrvatskoj javnosti nisu poznati, a na meni je da sve to posložim i objavim.”
Obvezni primjerci nakon objave odlaze u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, čime obrađeno gradivo s područja Like postaje dostupno svima – danas, ali i generacijama koje dolaze.
Od kalendara do ličke kronike
Lički narodni kalendar, kako je istaknuto na predstavljanju, na tragu je i svojevrsne kronike – bilježi ovogodišnja događanja, ljude i običaje, i tako stvara živi zapis vremena.
Autor najavljuje i novi korak:
„Lički kalendar ići će u pravcu ličke kronike, a na način, kao što smo čuli od današnjih govornika, uvrstiti i nazive koji su nepravedno zapostavljeni, kao Gacka koja je uz bok ostaloga dijela Like, tako da ćemo proširiti sam naziv i usmjeriti se više u pravcu kronike.”
Time Kalendar dobiva još širu zadaću – povezati cijelu Liku i Gacku u jednu zajedničku priču, bez podjela i bez zaboravljenih krajeva.
300 primjeraka koji „probijaju led”
Knjiga je tiskana u 300 primjeraka. Naklada je mala, ali, po riječima profesora Blažanovića, njezina snaga nije u broju.
„Ona ‘probija led’ jer se nalazimo u vremenu kada čitanje knjiga biva zapostavljeno u odnosu na neke druge medije.”
Upravo zato, ističe, Kalendar ima veći značaj za budućnost nego u ovom trenutku.
„Velika će radost biti nakon 10, 15 ili više godina prisjetiti se ovog godišta i pogledati te priloge i sjetiti se sebe u tom vremenu.”
To je, kaže, prava vrijednost ovakvih izdanja – da za desetljeće netko otvori stranicu i u njoj prepozna sebe, svoje selo, svog susjeda, svoju mladost.
Don Kaćunko: Bogatstva Gacke i Like koja se ne poznaju
Na predstavljanju se nazočnima obratio i don Anđelko Kaćunko, koji je govorio o povijesti nastanka i razvoja, širenja Like i izvan Like, na krajeve i regije u njezinu okruženju.
Govorio je o bogatstvima Gacke i Like, jer, kako je kazao, to ljudima baš i nije poznato.
„Iako još nisam knjigu, kalendar pročitao, iz onog što smo danas mogli čuti i o čemu smo razgovarali, vrijedno je truda jer knjiga može pridonijeti poznavanju, čak i onima koji su Ličani, o onome što se događalo na različitim područjima – kulture, sporta, glazbe, jer informacija o drugima je uvijek dobro došla.”
Njegove riječi najbolje su sažele večer u Otočcu: čak i Ličani o Lici ne znaju sve – a Kalendar je tu da tu prazninu popuni.
Čuvar identiteta jednog kraja
- Lički narodni kalendar tako nije samo zbornik tekstova i fotografija. On je čuvar identiteta, memorije i ponosa jednog kraja koji se desetljećima raseljavao, ali nikada nije prestao živjeti u ljudima koji su iz njega potekli.
U vremenu brzih objava koje nestaju za jedan dan, ova knjiga ostaje. Zapisana, otisnuta, pohranjena.
I upravo zato – vrijedi više nego što se na prvi pogled čini.
