Sve tanji novčanici i nezaustavljiv rast troškova života u Hrvatskoj dobili su svoju potvrdu u crnim statistikama. Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2025. godine u hrvatskim supermarketima prijavljeno je 2.509 kaznenih djela krađe. Iako se na prvi pogled brojka čini tek blagim porastom, trend je neumoljiv: od 2022. godine, kada je zabilježeno 1.844 krađa, broj delikata kontinuirano raste, prateći u stopu stopu inflacije.
Europski trend: Milijarde eura “ispare” s polica
Hrvatska u ovome nije otok. Cijela Europska unija bori se s istim problemom, a procjenjuje se da godisnji rast krađa iznosi više od 3 %. Dok se u Njemačkoj i Belgiji štete mjere u milijardama eura zbog organiziranih skupina, hrvatski scenarij više nalikuje borbi za preživljavanje ili oportunizmu pojedinaca.
Od salame u džepu do “degustacije” u prolazu
Iako trgovački divovi poput Konzuma, Lidla i Kauflanda službeno poručuju kako ne bilježe dramatična odstupanja, podaci s terena i ispovijesti zaposlenika na društvenim mrežama otkrivaju bizarnu i ponekad očajnu stranu priče.
Više se ne kradu samo skupi parfemi ili tehnika. Danas su “hit” artikli:
-
Standardni favoriti: Konzerve tune, kava, čokolade i alkoholna pića.
-
Novi trendovi: Pakiranja salama i sireva od 100 grama.
-
Bizarne metode: Mljeveno meso koje se vadi iz kutije i sprema izravno u džepove ili selektivno uzimanje kapsula za kavu iz kutija koje se potom vraćaju poluprazne na policu.
-
“Besplatna užina”: Pekarski proizvodi koji se konzumiraju unutar trgovine prije dolaska do blagajne.
Pravna nemoć: Granica od 132 eura
Najveći problem za trgovce predstavlja tzv. “sitna krađa”. Prema Kaznenom zakonu, svako otuđenje robe u vrijednosti do 132,72 eura ne progoni se po službenoj dužnosti.
“Trgovci su u takvim situacijama često nemoćni. Ako uhvate kradljivca s robom manje vrijednosti, jedini put je privatna tužba, što je proces koji je često skuplji i dugotrajniji od same štete,” pojašnjavaju stručnjaci.
Što kaže zakon?
Iako su kazne za “običnu” krađu stroge – do tri godine zatvora – sudska praksa je blaža prema onima koji kradu predmete male vrijednosti (kazna do jedne godine). Zanimljivo je da zakon nudi i “pokajnički” izlaz: ako počinitelj vrati ukradenu stvar prije nego što sazna da je otkriven, može biti oslobođen kazne.
Dok se zaštitari, videonadzor i elektronička zaštita trude držati situaciju pod kontrolom, jasno je da policijska statistika hvata samo vrh ledene sante. Prava slika stanja krije se u gubicima koje trgovci uračunavaju u cijenu proizvoda – koju na kraju, ironično, plaćaju upravo pošteni kupci.
Nacionalnoplus