GORKA STATISTIKA: Službeni prosjek 1.621 euro, no stvarnost je potpuno drukčija!

Iza kozmetičkih i naizgled sjajnih statističkih pokazatelja o kontinuiranom rastu primanja u Hrvatskoj, krije se surova realnost dubokih ekonomskih i regionalnih podjela.

Najnovija opsežna analiza podataka servisa MojaPlaća, kojom upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a koja je obuhvatila uzorak od preko 28.000 ispitanika, jasno pokazuje: plaće rastu, ali taj rast niti je pravedan, niti ga svi osjete jednako.

Hrvatski prosjek službeno je dosegnuo 1.621 euro neto, što predstavlja rast od devet posto u odnosu na prošlu godinu, dok polovica zaposlenih prima manje od medijalnih 1.500 eura. No, đavao je, kao i uvijek, u detaljima i dubokim strukturnim razlikama među sektorima.

IT sektor nedodirljiv na tronu, građevina i znanost u snažnom naletu

Kada se karta primanja razloži na gospodarske grane, tehnološki sektor i dalje suvereno drži prvu poziciju. IT industrija, koja obuhvaća telekomunikacije i informacijske djelatnosti, bilježi skok od 10 posto u odnosu na 2025. godinu, čime je prosječna plaća u ovom sektoru uzletjela na 1.904 eura.

U stopu ih prate energetika i građevinski bum:

• Proizvodnja i distribucija energije: prosjek od 1.757 eura uz visoki godišnji rast od 13 posto.

• Građevina, arhitektura i nekretnine: dosegnuli su prosjek od 1.729 eura (rast od 12 posto).

• Profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti: bilježe rekordan skok od čak 15 posto, doguravši do prosječnih 1.657 eura.

Na samom dnu ove ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor strateški važan za opstanak zemlje, ali očito potpuno zanemaren – tamo su plaće puzale puževim korakom, ostvarivši skroman rast od svega tri posto.

Šarena platna karta turizma: Kraljevska primanja za chefove, mrvice za spremačice

Hrvatski turizam i ugostiteljstvo, kao ključne poluge domaćeg BDP-a, u 2026. godini bilježe prosječni rast plaća od 10 posto, doguravši do 1.510 eura. Međutim, unutar samog sektora vlada nevjerojatan nesrazmjer.

Ugostiteljski vrh živi u nekom potpuno drugom svijetu u odnosu na radnike na terenu:

• Šefovi kuhinja (chefovi): predvode listu s fantastičnih 2.085 eura prosjeka.

• Menadžeri ugostiteljstva: zarađuju visokih 2.075 eura.

• Kuhari: bilježe skok od 19 posto i drže stabilan prosjek od 1.598 eura.

• Pomoćni kuhari: doživjeli su najveći postotni uzlet od čak 23 posto, dosegnuvši 1.223 eura.

• Konobari: drže se na 1.281 euro prosjeka (9 posto više nego lani).

Spremačice na dnu: Na suprotnoj strani ove turističke medalje nalaze se spremačice, čija su primanja rasla tek minornih tri posto, ostavivši ih ispod psihološke granice od tisuću eura – na prosječnih, u današnje vrijeme jedva dostatnih 992 eura.

Stranci i korporacije plaćaju bolje od domaćih mikro-poduzetnika

Istraživanje je ogolilo i jasnu korelaciju između vlasničke strukture, veličine tvrtke i debljine kuverte koju radnik prima.

Rad za stranog gazdu u turizmu garantira bolji standard: tvrtke u stranom vlasništvu isplaćuju prosječno 1.478 eura, dok one u domaćem privatnom vlasništvu zaostaju s prosjekom od 1.361 eura.

Veličina sustava također diktira uvjete igre. Veliki korporativni sustavi s više od tisuću zaposlenih nude stabilnost i najviši prosjek od 1.547 eura.

Nasuprot njima, kod mikro-poduzetnika (do 10 zaposlenih) borba za opstanak na tržištu prelama se preko leđa radnika, gdje prosječna plaća iznosi znatno skromnijih 1.237 eura.

Regionalni slom: Jadran diktira tempo, kontinent i Slavonija na koljenima

Najveće iznenađenje ove analize leži u rušenju mita o Zagrebu kao apsolutnom financijskom središtu, barem kada je turistički sektor u pitanju. Jadranska obala je u potpunosti pomela konkurenciju.

Na tronu turističkih primanja zasjela je Šibensko-kninska županija s impresivnih 1.594 eura prosjeka.

Slijedi je tradicionalno skupa Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb tek na trećem mjestu s prosjekom od 1.464 eura. Kontinentalni sjever se donekle drži kroz Varaždinsku (1.331 euro) i Međimursku županiju (1.277 eura).

No, tamna strana ove statistike ponovno pogađa istok i unutrašnjost zemlje. Turistički i ugostiteljski djelatnici u Slavoniji i podvelebitskom kraju rade za dramatično niže iznose.

Tri najgore pozicionirane županije u Hrvatskoj jasno ocrtavaju regionalno siromaštvo kontitenta:

1. Virovitičko-podravska županija: na samom dnu sa svega 1.041 euro.

2. Ličko-senjska županija: tek neznatno bolja s 1.087 eura.

3. Požeško-slavonska županija: zaključuje crni niz s prosjekom od 1.088 eura.

Ove brojke šalju jasnu i alarmantnu poruku: dok se obala i IT sektor uspješno bore s inflatornim pritiscima i podižu ljestvicu standarda, kontinentalna Hrvatska i bazična zanimanja ostaju zarobljeni u zoni preživljavanja.

Nacionalnoplus