Najnovije izvješće agencije Fitch Ratings, objavljeno 6. ožujka 2026., donijelo je dobre vijesti za državnu blagajnu: Hrvatskoj je potvrđen kreditni rejting A minus (A-) uz stabilne izglede. Iako ovo zvuči kao suhoparna ekonomska šifra, u prijevodu to znači da svjetski financijeri Hrvatsku vide kao sigurnu luku za svoj kapital. Ipak, dok se u uredima u Londonu i Frankfurtu nazdravlja hrvatskoj stabilnosti, prosječan građanin u trgovini gleda u račun i pita se – gdje je nestao taj napredak?
Rast iznad prosjeka, ali uz opasnu zamku
Hrvatska ekonomija pokazuje zavidnu žilavost. S realnim rastom BDP-a od 3,2 % u 2025. godini, dvostruko smo brži od prosjeka eurozone (1,5 %). Glavna sidra te stabilnosti su članstvo u eurozoni i masivan priljev sredstava iz EU fondova. Do kraja prošle godine povučeno je čak 6,4 milijarde eura, što izravno pokreće dizalice na infrastrukturnim projektima i obnovi od potresa.
Međutim, analitičari Fitcha pale alarm tamo gdje Hrvate najviše boli – u turizmu i cijenama. Cjenovna konkurentnost slabi; apartmani i restorani cijenama su se gotovo izjednačili s prosjekom EU, što bi u budućnosti moglo otjerati turiste, a domaće stanovništvo već odavno potisnulo iz vlastitih ljetovališta.
Slovenska lekcija: Zašto susjedi dišu lakše?
Pogled preko granice otkriva zanimljivu dinamiku. Slovenija je krajem 2025. skočila na visoki rejting A plus (A+). Iako obje zemlje koriste euro, slovenski model nudi veću otpornost zahvaljujući jačoj industriji i boljoj disciplini.
Najveća razlika osjeti se u trgovinama. Dok je inflacija u Hrvatskoj u 2025. divljala na 4,4 % (dvostruko više od prosjeka eurozone), Slovenija je uspjela obuzdati cijene. Rezultat? Slovenski radnik lakše podnosi poskupljenja, dok se u Hrvatskoj svaki cent poskupljenja kruha ili struje osjeća kao izravan udarac na kućni proračun.
Državni troškovi: Od plaća do tenkova
Vlada se suočava s izazovom “široke ruke”. Proračunski manjak od 2,5 % BDP-a rezultat je:
Povijesnog rasta plaća u javnom sektoru (koje sada čine 13,7 % BDP-a),
Velikih investicija u infrastrukturu,
Povećanja izdvajanja za obranu na 3 % BDP-a do 2030. godine.
Iako su ova ulaganja strateški nužna, ona opterećuju sustav i zahtijevaju hod po rubu kako se deficit ne bi oteo kontroli.
Štit koji ne hrani
Visoki rejting je poput nevidljivog štita – on omogućuje državi da se jeftinije zadužuje, ostavljajući više novca za bolnice i škole. No, taj štit ne zaustavlja inflaciju na policama.
Hrvatska je trenutno zemlja ekstrema: bilježimo rekordnu zaposlenost, ali i rekordne cijene kvadrata i hrane koje poništavaju povišice. Pravi test uspjeha neće biti iduće izvješće Fitcha, već trenutak kada rast standarda postane vidljiv kroz stvarnu kupovnu moć, a ne samo kroz tablice u Excelu. Dok god cijene rastu brže od europskog prosjeka, osjećaj ekonomskog uspjeha ostat će rezerviran za statističare, dok će građani i dalje zbrajati svaki euro.
Nacionalnoplus