Tisak je desetljećima bio jedan od simbola svakodnevice u Hrvatskoj. Gotovo da nije bilo grada, naselja ili većeg sela bez prepoznatljivog plavog kioska na kojem su građani kupovali novine, cigarete, autobusne karte, školski pribor ili jednostavno razmijenili koju riječ s prodavačicama koje su godinama poznavale svoje kupce.
U svojim najjačim godinama Tisak je imao više od 1000 kioska diljem Hrvatske, a u sustavu su radile tisuće zaposlenika.
Prema podacima iz ranijih godina, mreža Tiska brojala je čak i više od 1100 prodajnih mjesta, dok je broj zaposlenih prelazio nekoliko tisuća ljudi. Bio je to jedan od najvećih maloprodajnih sustava u državi i važan dio hrvatskog gospodarstva.
Danas je slika potpuno drukčija.
Bolno restrukturiranje i gašenje kioska
Fortenovina tvrtka Tisak posljednjih je godina provela veliko restrukturiranje koje je teško pogodilo zaposlenike. U tom procesu bez posla je ostao velik broj ljudi, dok su stotine kioska ugašene diljem Hrvatske.
Prema dostupnim podacima, zatvoreno je čak 200 neprofitabilnih kioska, što je posebno pogodilo manje sredine u kojima su kiosci često bili jedino mjesto za kupnju novina i osnovnih potrepština.
Istodobno, kompanija je nastavila smanjivati broj zaposlenih. Prema podacima Financijske agencije, Tisak je prošle godine imao oko 1500 zaposlenih prema ostvarenim satima rada, što je gotovo 600 radnika manje nego godinu ranije.
Veća dobit unatoč manjem broju radnika
Iako su zatvarani kiosci i otpuštani zaposlenici, poslovni rezultati kompanije pokazali su rast dobiti. Tisak je prošle godine ostvario oko 311 milijuna eura prihoda, premda je riječ o padu prihoda od oko pet posto u odnosu na prethodnu godinu.
No istodobno je neto dobit porasla za čak 40 posto i dosegla oko 11 milijuna eura. Upravo su smanjenje troškova, rezanje radnih mjesta i restrukturiranje poslovanja značajno pridonijeli takvom financijskom rezultatu.
Prosječna neto plaća zaposlenih u Tisku prošle godine iznosila je oko 1100 eura, što je približno 200 eura više nego godinu prije, kada je prosjek bio nešto iznad 900 eura.
Tužan kraj jednog prepoznatljivog simbola
Mnogi građani s nostalgijom gledaju na vremena kada je Tisak bio mnogo više od običnog kioska. Bio je dio urbanog identiteta hrvatskih gradova i mjesta, mjesto svakodnevnih susreta i važna karika informiranja građana.
Danas, nakon stotina zatvorenih kioska i stotina otpuštenih radnika, ostaje gorak osjećaj da se polako gasi jedan od simbola hrvatske svakodnevice.
Posebno je bolno što iza brojki o rastu dobiti stoje ljudske sudbine radnika koji su godinama gradili sustav, a sada su završili na burzi rada ili u neizvjesnosti.
Dok uprave govore o racionalizaciji i tržišnoj prilagodbi, mnogi građani pitaju se koliko još hrvatskih radnih mjesta mora nestati da bi velike kompanije prikazale bolje poslovne rezultate.
Nacionalnoplus