Na 15. sjednici Savjeta za nacionalne manjine Republike Srbije, kojom je predsjedao premijer Đuro Macut, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i saborska zastupnica Jasna Vojnić podnijela je dramatično izvješće o položaju hrvatske zajednice. Njezino izlaganje, koje je prenio informativni portal Hrvatska riječ, ogolilo je duboke probleme – od kroničnog nedostatka financijskih sredstava i administrativnih blokada ključnih projekata, do opasnog govora mržnje koji dolazi s visokih razina vlasti.
Financijska asimetrija i ugroženi rad vijeća
Vojnić je pred premijerom i članovima Savjeta iznijela jasnu usporedbu koja ukazuje na neravnopravan tretman manjinskih zajednica. Upozorila je da se sredstva za nacionalne savjete u Srbiji nisu značajnije povećavala još od 2011. godine, što u kontekstu inflacije i realnih potreba praktički znači njihovo gašenje.
„Za usporedbu, Republika Hrvatska izdvaja više od 10 milijuna eura za srpsku zajednicu. S druge strane, u Srbiji stagnacija traje 15 godina, što nam otežava normalan rad i onemogućava ostvarivanje ključnih prava poput obrazovanja, kulture, informiranja te službene uporabe jezika i pisma“, istaknula je Vojnić.
Izborni inženjering i „slučaj Tavankut“
Poseban naglasak stavljen je na sustavne prepreke u političkom predstavljanju. Postojeći zakonski okvir u Srbiji, prema riječima predsjednice HNV-a, pogoduje isključivo velikim nacionalnim manjinama. Zbog visokog praga potrebnih potpisa i glasova, manje zajednice poput hrvatske nemaju realnu šansu za ulazak u Narodnu skupštinu. Vojnić je podsjetila srbijanski državni vrh da je u Hrvatskoj situacija dijametralno suprotna – u Hrvatskom saboru postoji čak osam zajamčenih mandata za manjine.
Kao simbol administrativne opstrukcije na lokalnoj razini istaknut je vrtić u selu Tavankutu. Iako je objekt izgrađen sredstvima Republike Hrvatske, on već godinu dana zjapi prazan jer gradske vlasti u Subotici odbijaju izdati suglasnost za početak rada. „To je problem koji je prerastao lokalne okvire i zahtijeva institucionalno rješenje. Mi želimo biti lojalni građani i doprinositi društvu, ali za to nam je potreban dijalog na obostrano zadovoljstvo“, poručila je.
Govor mržnje: „Svi Hrvati su ustaše“
Najteže optužbe odnosile su se na društvenu klimu u kojoj žive Hrvati. Vojnić je upozorila na sustavno povezivanje Hrvata s pojmom „ustaša“ u javnom prostoru i medijima. Šokantan primjer takvog narativa je nedavna objava potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića na Facebooku, koji je povodom otkazivanja koncerta Tonyja Cetinskog u Novom Sadu poručio da su „svi Hrvati ustaše“.
„Nedopustivo je da takve uvrede prolaze bez osude s najviših razina vlasti. To nije samo govor mržnje, to je stereotipno etiketiranje cijelog jednog naroda“, bila je odriješita Vojnić.
Odgovor ministra Beriše: „Srbija nije gospodin Zavišić“
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Demo Beriša pokušao je ublažiti situaciju, otvoreno osudivši govor mržnje. Pohvalio je rad HNV-a kao ključni most između Srbije i Hrvatske, ističući da Vojnić u tome postiže značajne rezultate.
„Moja najbliža suradnica je Hrvatica. Da država ima stav kakav je iznio gospodin Zavišić, sigurno ni vi ni ona ne biste bili na pozicijama na kojima jeste. Takve su izjave neprimjerene i jasno kažem da se s njima ne slažem. Srbija nije gospodin Zavišić“, zaključio je Beriša, ograđujući se od istupa potpredsjednika vojvođanskog parlamenta.
Nacionalnoplus