Nakon desetljeća u kojem je “trbuhom za kruhom” put zapada otišlo na desetke tisuća hrvatskih građana, demografska slika polako poprima nove obrise. Najnovije istraživanje profesorica s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, Monike Balije i Tamare Bodor, predstavljeno u Matici hrvatskoj, jasno sugerira – njemački san polako blijedi.
Iako u Njemačkoj trenutno živi oko 425 tisuća hrvatskih državljana, podaci za 2024. godinu otkrivaju ključnu promjenu: broj doseljenih iz Hrvatske najmanji je još od 2011. godine, dok broj onih koji odlaze iz Njemačke raste.
Brojke ne lažu: Egzodus je usporio
Zanimljivo je da se u posljednje dvije godine broj Hrvata u Njemačkoj smanjio za oko 8 tisuća. Budući da je prirodni prirast među našim iseljenicima pozitivan (rađa se više djece nego što ljudi umire), taj pad se može pripisati isključivo – iseljavanju iz Njemačke.
“Godine 2023. i 2024. više je hrvatskih državljana odselilo iz Njemačke nego što ih je tamo doselilo”, istaknula je Monika Balija, napominjući kako se ipak ne može govoriti o masovnom povratku, ali trendovi su za Hrvatsku napokon povoljniji.
Nostalgija i mir ispred visokih primanja
Što to danas tjera Hrvate natrag u domovinu? Prema istraživanju provedenom u Bavarskoj i Baden-Württembergu, razlozi su duboko osobne i društvene prirode:
Kvaliteta života: Želja za opuštenijim i mirnijim načinom života.
Obitelj: Potreba za blizinom roditelja, prijatelja i šire društvene mreže.
Nostalgija: Osjećaj kulturne pripadnosti koji njemački sustav ne može nadomjestiti.
Zanimljivo je i to da se nova generacija iseljenika sve manje integrira u hrvatske zajednice u inozemstvu – čak 34 % njih nikada ne sudjeluje u kulturnim ili društvenim zbivanjima dijaspore, što ukazuje na drugačiji profil modernog iseljenika koji je mobilniji i manje vezan uz tradicionalne strukture.
Kamo se vraćaju?
Najveće iznenađenje leži u destinacijama povratka. Čak 26 % ispitanika planira povratak u istočnu Hrvatsku, regiju koja je bila najviše pogođena iseljavanjem. Slijede Dalmacija (22 %), srednja Hrvatska (17 %) te Zagreb (14 %).
Ipak, postoji i prepreka. Iako 10 % iseljenika već poduzima konkretne korake za povratak, većina smatra da su državne mjere za povratnike nedovoljne ili preuske. Mnogi za njih uopće nisu čuli, što sugerira da država mora bolje komunicirati i prilagoditi poticaje ako želi iskoristiti ovaj “povratnički val”.
Nacionalnoplus