Dok se slegnu dojmovi od uskrsnih trpeza, hrvatske umirovljenike dočekat će konkretne vijesti na bankovnim računima. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) započinje operaciju isplate mirovina za ožujak, no ovo nije tek redovna isplata. Travanj donosi plodove zakonskih izmjena i redovitog usklađivanja, što će za mnoge značiti prvi značajniji financijski pomak u 2026. godini.
Tri stupa povećanja: Tko dobiva najviše?
Analiza novih iznosa pokazuje da rast mirovina dolazi iz tri različita izvora, ovisno o kategoriji osiguranika:
Redovito usklađivanje (2,68 %): Temeljem kretanja cijena i plaća, sve mirovine rastu linearno. U praksi to znači prosječni skok od 17 do 20 eura. Ključno je da u travnju stiže i razlika za siječanj i veljaču, pa će jednokratni priljev biti trostruko veći od samog mjesečnog povećanja.
Kraj penalizacije za 127.000 građana: Ispravlja se dugogodišnja nepravda prema onima koji su otišli u prijevremenu mirovinu, a u međuvremenu navršili 70 godina. Njima se ukida trajno umanjenje, što donosi prosječno povećanje od 56 eura mjesečno.
Invalidski dodatak: Oko 219.000 korisnika invalidskih mirovina dobiva povećanje od 10 %, što je u prosjeku 74 eura više na mjesec.
Šarena slika uskrsnica: Od izdašnih 150 eura do – nule
I dok država odrađuje svoj zakonski dio, blagdanska pomoć ponovno je bila prepuštena “lokalnim šerifima”. Dok su umirovljenici u Sinju (150 €), Fažani (140 €) i Biogradu (135 €) mogli dostojno proslaviti blagdane, oporba upozorava na poraznu statistiku: čak 90 % umirovljenika ostalo je bez ikakve uskrsnice.
Politički tabori oštro su podijeljeni. Dok iz BUZ-a grme o “kupovini naklonosti birača” i traže univerzalnu uskrsnicu za sve, vladajući iz HSU-a fokus prebacuju na trajna rješenja poput godišnjeg dodatka, ciljajući na iznos od 10 eura po godini staža.
Novi modeli rada i zaštita od inflacije
Osim samih mirovina, 2026. donosi i veću slobodu na tržištu rada. Umirovljenici sada mogu raditi puno radno vrijeme uz zadržavanje 50 % mirovine, što je mjera koja bi mogla značajno ublažiti nedostatak radne snage, ali i popuniti kućne budžete onih koji se osjećaju radno sposobnima.
Kao dodatni štit, Vlada je aktivirala deseti paket mjera težak 450 milijuna eura. Najvažnija vijest za umirovljenička kućanstva jest zamrzavanje cijena energenata do kraja rujna, čime se barem privremeno zaustavlja strah od novih poskupljenja režija.
Sve u svemu, travanj donosi prijeko potreban predah, no ostaje pitanje hoće li ova povećanja dugoročno izdržati utrku s troškovima života koji ne posustaju.
Nacionalnoplus