Gotovo 200 tisuća blokiranih: Građani duguju 4,2 milijarde eura, najviše bankama i državi

Tisuće blokiranih izvan fokusa politike

Iako su nekoć bili u središtu političkih rasprava, pa su pojedini političari gradili popularnost na podršci blokiranim građanima, danas se o tom problemu gotovo i ne govori. U Hrvatskoj je trenutačno gotovo 200 tisuća građana s blokiranim računima, a njihov ukupni dug doseže čak 4,2 milijarde eura.

Riječ je o građanima koji ne uspijevaju podmirivati obveze poput kredita, leasinga, režija ili poreza, a unatoč velikim brojkama – interes politike i javnosti značajno je splasnuo.

Broj blokiranih stagnira godinama

Broj blokiranih građana kreće se oko 200 tisuća još od 2018. godine, kada je vlada Andrej Plenković provela tzv. “opći oprost” dugova. Tada su automatski obustavljene ovrhe koje se nisu uspjele naplatiti u roku od tri godine, uz uvjet da u posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakvih uplata.

Sličnu mjeru ranije je, 2015. godine, provela i vlada Zoran Milanović, kada je dugove otpisalo oko 60 tisuća građana. Unatoč tome, ukupan broj blokiranih tada se kretao oko 320 tisuća, a neposredno prije Plenkovićeve intervencije dosegnuo je čak 330 tisuća.

Dug raste, a inflacija pogoršava situaciju

Prema najnovijim podacima Financijska agencija (Fina), u veljači je zabilježeno 197,6 tisuća blokiranih građana – blagi porast u odnosu na siječanj. Ukupan dug povećan je za 0,4 posto na mjesečnoj razini te za tri posto u odnosu na veljaču prošle godine.

Od ukupnih 4,2 milijarde eura duga, oko tri milijarde odnosi se na glavnicu, a 1,2 milijarde na kamate. Najveći dio građani duguju bankama i financijskom sektoru – oko 717 milijuna eura.

Dugotrajno blokirani čine većinu

Posebno zabrinjava struktura duga: među blokiranima dominiraju oni koji su u blokadi dulje od godinu dana. Takvih je više od 148 tisuća, odnosno 75,3 posto svih blokiranih građana.

Njihov udio u ukupnom dugu još je izraženiji – čak 92,6 posto. U nekim županijama svaki treći blokirani građanin nalazi se u blokadi između jedne i tri godine, dok u Gradu Zagrebu čak 40 posto blokiranih ima blokadu dulju od pet godina.

Mali dugovi, ali masovne ovrhe

Najveći broj ovrha odnosi se na relativno male iznose – dugovanja prema teleoperaterima i komunalnim tvrtkama. S druge strane, veći iznosi duga, ali uz manji broj ovrha, vezani su uz banke i financijske institucije.

U Fini ističu kako mogu pratiti djelatnost vjerovnika, ali ne i svrhu zaduženja – odnosno, za što je konkretno kredit ili usluga korištena.

Zanimljiv je i podatak da samo jedan posto blokiranih građana ima dug veći od 132.723 eura, ali upravo taj mali udio čini čak 54 posto ukupnog duga.

Najviše dužnika s malim iznosima

Analiza pokazuje da najveći broj građana ima dug do 1.327 eura, što upućuje na to da problem blokada često proizlazi iz manjih, ali neplaćenih obveza.

Istodobno, broj dugotrajno blokiranih i dalje blago raste. Krajem 2025. godine njihov dug iznosio je gotovo tri milijarde eura, a udio takvih dugova dodatno je porastao u odnosu na godinu ranije.

Nova analiza za prvo tromjesečje 2026. očekuje se sredinom travnja.

Velika tema bez političke težine

Iako je riječ o gotovo 200 tisuća građana – potencijalno značajnom biračkom tijelu – problem blokiranih danas je gotovo nestao iz političkog fokusa.

Nekada tema koja je zaokupljala i predsjednike Republike, danas je svedena na statistiku. Bez ozbiljnijih novih mjera i uz rast troškova života, čini se da će se problem dugotrajnih blokada nastaviti – tiho, ali uporno.

Nacionalnoplus