Dok ljetna vrelina i milijuni turista pritišću dalmatinsku metropolu, splitski KBC suočava se s vlastitom, specifičnom „epidemijom“. U jeku turističke sezone, kada bi zdravstveni sustav na obali trebao funkcionirati poput švicarskog sata, u drugoj najvećoj bolnici u Hrvatskoj dogodio se nezapamćen kadrovski odljev. Prema službenim podacima HZZO-a, tijekom lipnja je na bolovanju završilo čak 1027 zaposlenika – što je četvrtina ukupnog kadra ove ključne ustanove.
Među onima koji su privremeno izvan stroja našlo se čak 420 medicinskih sestara i 177 liječnika. Činjenica da je svaki četvrti djelatnik splitske bolnice u isto vrijeme bio radno nesposoban otvara ozbiljna pitanja o održivosti sustava u najkritičnijem dijelu godine.
Ministrica zatečena medijskim napisima: „Splitska bolnica nije jedini izolirani slučaj“
Ovaj dramatičan podatak komentirala je i ministrica zdravstva Irena Hrstić. Gostujući na RTL-u, ministrica je iskreno priznala kako je za alarmantne brojke iz Splita saznala – iz medija. Ipak, odmah je naglasila kako splitski KBC nije jedina zdravstvena ustanova koja pati od ove boljke.
Na neizbježno novinarsko pitanje o javnoj tajni – mogućnosti da dio zdravstvenog osoblja koristi ljetna bolovanja kako bi „odradio“ sezonu u turizmu – ministrica je zadržala diplomatski, ali jasan stav:
„Ne bih voljela bez važnih i ciljanih podataka reći da netko koristi bolovanje u druge svrhe, jer to sigurno nije sukladno Zakonu o radu. Ako je netko na bolovanju, onda je na bolovanju zbog bolesti i u tom razdoblju ne može obavljati nikakav drugi posao.“
Iskustvo iz Pule: Ljetni „skokovi“ bolovanja dobro su poznat fenomen
Ministrici Hrstić ovakvi scenariji nisu strani. Prije preuzimanja ministarske fotelje, desetak je godina uspješno ravnala Općom bolnicom u Puli, gdje se redovito susretala sa sličnim anomalijama tijekom ljetnih mjeseci.
„Tijekom tog razdoblja znali smo primijetiti da postoje točno definirani periodi u godini kada broj zaposlenika na bolovanju naglo raste. Prvi i osnovni korak u takvim situacijama je traženje izvanredne kontrole od strane HZZO-a, koji nam za to stoji na raspolaganju“, pojasnila je Hrstić.
Sustavni paradoks: HZZO ne može kontrolirati sve odjednom
Ipak, u praksi stvari često zapinju na logistici. Ministrica je detektirala ključnu slabost sustava kontrole u trenucima kada kriza pogodi više ustanova istovremeno.
Kada se zahtjevi za češljanjem bolovanja nagomilaju iz nekoliko velikih bolnica na obali, nadležne službe jednostavno kapituliraju pod opterećenjem. „Činjenica je da, ako u istom trenutku kontrolu mora provesti više zdravstvenih ustanova, to je gotovo nemoguće izvesti istodobno“, zaključila je ministrica Hrstić, ostavljajući otvoreno pitanje kako će država dugoročno stati na kraj ljetnom slomu radne discipline u bolnicama.
Nacionalnoplus