Hrvatska se nalazi na važnoj prekretnici po pitanju migracijske politike i upravljanja radnom snagom. Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o strancima, dokument koji nije samo puko usklađivanje s europskim direktivama, već jasan pokušaj uvođenja reda u sustav koji godinama trpi pritiske tržišta.
Premijer Andrej Plenković poručio je s vladine sjednice kako je cilj postizanje osjetljive ravnoteže: osigurati radnu snagu tamo gdje je ona nužna, ali istovremeno zaštititi nacionalnu sigurnost i dostojanstvo samih radnika.
Sigurnost na granicama i suzbijanje rada “na crno”
Sigurnosni aspekt postaje apsolutni prioritet, što potvrđuje uvođenje sustava dubinskih provjera na vanjskim granicama. Država više neće prepuštati ništa slučaju – odobravanje azila i postupci brzog povratka za one koji na njega nemaju pravo rješavat će se izravno na graničnim prijelazima.
Uz to, najavljeni Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada djelovat će sinkronizirano s ovim izmjenama, čime bi se trebala iskorijeniti praksa iskorištavanja stranaca, ali i strogo kažnjavati poslodavce koji krše propise. Zanimljivo je da je iz konačnog teksta izbrisana odredba o “crnim listama” unutar ovog zakona, jer će se ta problematika, prema riječima ministra Davora Božinovića, rigoroznije i preciznije urediti kroz radno zakonodavstvo.
Integracija kroz jezik i veća prava radnika
Jedna od ključnih novosti koja izravno utječe na integraciju stranaca jest obveza učenja hrvatskog jezika. Strani radnik koji želi produljiti svoju dozvolu nakon godinu dana boravka, morat će dokazati poznavanje jezika polaganjem ispita. Time se šalje jasna poruka da Hrvatska teži stvarnoj društvenoj integraciji, a ne samo pukom uvozu privremene snage.
Istovremeno, radnicima se daje veća sloboda kretanja unutar tržišta – nakon šest mjeseci kod prvog poslodavca moći će lakše promijeniti radno mjesto bez administrativnih barijera izdavanja nove dozvole. Također, produljuje se i razdoblje dopuštene nezaposlenosti, što je izravan odgovor na potrebu za humanijim pristupom onima koji su u Hrvatskoj potražili egzistenciju.
Olakšice za vozače i sezonce uz stroge kvote za poslodavce
Poseban fokus stavljen je na transportni sektor i sezonske poslove koji su kralježnica hrvatskog gospodarstva. Profesionalni vozači iz sigurnosnih trećih zemalja dobivat će dugotrajne vize do godinu dana, dok će sezonski radnici kod istog poslodavca moći računati na dozvole koje vrijede tri godine. Administrativno rasterećenje je vidljivo i u obvezi prijave prestanka ugovora – taj teret sada s radnika prelazi na poslodavca putem sustava e-Građani.
Ipak, država podiže letvicu za one koji zapošljavaju strance kako bi zaštitila domaću radnu snagu. Omjer zaposlenih hrvatskih državljana ili državljana EGP-a mora biti najmanje 10 posto u odnosu na broj stranaca.
Postroženi su i financijski uvjeti za tvrtke: pravne osobe morat će dokazati godišnji priljev od minimalno 100.000 eura, dok je za fizičke osobe taj iznos postavljen na 40.000 eura. Na koncu, novim se mjerama potiče i ostanak mladih talenata, pa će se stranim studentima privremeni boravak u svrhu studiranja produljiti s jedne na tri godine.
Nacionalnoplus