Turistička sezona je pred vratima, no umjesto optimizma koji je godinama pratio pripreme za ljeto, među ugostiteljima danas prevladavaju nesigurnost, zabrinutost i neizvjesnost. Dok su prethodnih godina već u proljeće postojale jasne projekcije o broju gostiju i potrebnoj radnoj snazi, ove godine slika je potpuno mutna.
Rat i rast cijena stvaraju dodatni pritisak
Glavni razlog tome je nestabilna geopolitička situacija, prije svega rat na Bliskom istoku koji je izazvao novi rast cijena nafte. Posljedice se osjećaju u svim segmentima – od skupljeg goriva i prijevoza do rasta cijena robe i usluga – što dodatno otežava planiranje turističke sezone na Jadranu.
Jedan dugogodišnji ugostitelj iz Kvarnera, koji godinama prati stanje u sektoru, upozorava da se problemi gomilaju još od pandemije. “Od covida se borimo s manjkom radne snage, a posljednjih godina troškovi su eksplodirali. Plaće su rasle, ali su još više rasle cijene proizvoda, najma i nekretnina. Pritisak dolazi sa svih strana”, ističe.
Sezona donosi zaradu, ali ne i stabilnost
Prema njegovim riječima, najveći problem više nije pronaći radnika za ljetne mjesece, nego osigurati održivost poslovanja tijekom cijele godine. “Nije problem platiti konobara tijekom sezone, nego ga zadržati izvan nje. Na obali se većina zarade ostvaruje u svega tri mjeseca, a ostatak godine objekti jedva preživljavaju. To je model koji dugoročno ne može funkcionirati”, upozorava.
Upravo zbog takve sezonalnosti, hrvatsko ugostiteljstvo postalo je izrazito ovisno o kratkom ljetnom razdoblju. U tom kratkom vremenu svi traže dodatne radnike – restorani, hoteli, trgovine, distributeri – ali kada sezona završi, za te ljude više nema posla. “Sve smo podredili tih 90 dana ljeta, a ostatak godine sustav zjapi prazan. Zato domaće radne snage sve više nedostaje, a prisiljeni smo tražiti kadar iz susjednih zemalja”, kaže.
Nitko ne zna koliko će turista doći
Dodatnu neizvjesnost stvara pitanje koliko će turista uopće doći. Upravo od toga ovisi koliko će radnika biti potrebno, kolike će biti plaće, koliko robe naručiti i kakve cijene formirati. No odgovora trenutačno nema.
“Ne znamo koliko će doći Nijemaca, Talijana, Čeha, ni kako će putovati. Ako dolaze automobilima, više će ih biti na Kvarneru i u Istri, ako lete, više će ići prema Dalmaciji. U ovom trenutku planirati sezonu znači voziti naslijepo”, slikovito objašnjava.
Rezervacije, kaže, za sada ne idu tempom kakav je bio uobičajen ranijih godina, ali situacija se može promijeniti preko noći. “Može se dogoditi da ljudi u zadnji trenutak odluče doći u Hrvatsku i da sezona bude rekordna, ali isto tako mogu ostati kod kuće zbog straha i nesigurnosti. Sve je otvoreno”, navodi.
Ugostitelji ne mogu planirati ni osnovne stvari
U takvim okolnostima ugostitelji ne mogu precizno planirati ni najosnovnije stvari – od broja zaposlenih do količine robe i pripreme terasa. “Ne znaš koliko će ti trebati konobara, koliko hrane naručiti ni koliko stolova pripremiti. To je ogromna neizvjesnost i situacija je izuzetno zahtjevna”, ističe.
Iako su uskrsni blagdani donijeli dobre turističke rezultate, oni ove godine ne mogu biti pouzdan pokazatelj ostatka sezone. Uskrs je kalendarski bio vrlo rano, a loše vrijeme dodatno je usporilo pravi početak turističkog prometa. Ugostitelji sada s oprezom prate svaki sljedeći praznični val gostiju, nadajući se da će tržište dati prve konkretnije signale.
“Treba nam kristalna kugla”
Za sada je jedino sigurno da je ova sezona jedna od najnepredvidljivijih u posljednjih nekoliko godina. Kombinacija rasta troškova, manjka radne snage i neizvjesnih rezervacija stvara ogroman pritisak na sektor koji ionako ovisi o svega nekoliko ljetnih mjeseci.
“Previše je nepoznanica. Bez kristalne kugle danas je nemoguće prognozirati kako će sezona izgledati”, zaključuje iskusni ugostitelj, sažimajući atmosferu koja trenutačno vlada među turističkim djelatnicima duž cijele obale.
Nacionalnoplus