Hrvatsko tržište rada proživljava korjenite promjene, a jedna od najuočljivijih je povratak sijedih glava u trgovačke lance. Dok je donedavno mirovina značila definitivan odlazak s radnog mjesta, danas je ona za mnoge tek novi početak.
Od 1. siječnja ove godine, umirovljenicima je otvorena opcija rada na puno radno vrijeme, no pod specifičnim uvjetom: tko radi osam sati, prima punu plaću, ali mu država isplaćuje tek pola zarađene mirovine.
Zagreb prednjači, trgovina prvi izbor
Prema najsvježijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), vojska radno aktivnih umirovljenika broji više od 36.300 duša.
Među njima dominiraju muškarci, a geografski centar rada u trećoj životnoj dobi očekivano je Zagreb, koji prati Dalmacija i Kvarner.
Najviše umirovljeničkih ruku angažirano je upravo u sektoru trgovine. To i ne čudi, jer upravo taj sektor vapi za radnom snagom, naročito uoči turističke sezone kada potrebe drastično rastu.
No, unatoč zakonskoj mogućnosti da rade “puno radno vrijeme”, većina naših sugrađana u mirovini i dalje kalkulira – i to s pravom.
Isplati li se osam sati rada za pola mirovine?
Istražili smo kakvo je stanje kod vodećih trgovačkih igrača. Odgovor je jednoglasan: interes za punu satnicu je simboličan.
U najvećem domaćem lancu, Konzumu, broj zaposlenih umirovljenika porastao je za 20 posto u odnosu na početak godine. Od njih 236, tek je 15 onih koji su se odlučili za puno radno vrijeme. Iz Uprave naglašavaju kako su umirovljenici dragocjeni zbog iskustva i motivacije, te su pravi mentori mlađim kolegama. Slična je slika i u Studencu, gdje od stotinu zaposlenih seniora, tek troje odrađuje punu smjenu.
S druge strane, lanci poput NTL-a i Lidla trenutno nemaju niti jednog umirovljenika na punom radnom vremenu.
Razlog je jasan – model rada do 20 sati tjedno omogućuje im dodatnu zaradu bez “diranja” u stečenu mirovinu, čime zadržavaju prijeko potreban balans između prihoda i slobodnog vremena.
Budućnost je u “sijedoj” radnoj snazi
Pregledom burze rada (HZZ), vidljivo je da su umirovljenici tražena roba.
Trenutno je aktivno više od 500 oglasa ciljano namijenjenih njima, a najtraženiji su prodavači i čistači.
Iako su trenutne brojke onih koji rade puno radno vrijeme skromne, procjene HZMO-a su ambiciozne. Predviđa se da će do 2028. godine broj radno angažiranih umirovljenika narasti na 53 tisuće.
Država očito računa na iskustvo starijih kako bi pokrpala rupe na tržištu rada, no ostaje pitanje hoće li model “puna plaća – pola mirovine” ikada postati masovno prihvaćen ili će umirovljenici ostati vjerni polovici radnog vremena koja im jamči mirniju i sigurniju jesen života.
Nacionalnoplus